...Neposredno ispod Gornjeg Manastira, nekolike krivine niže, nalazi se mala zidina na vrhu jednog krša. Ne vidi se, zarasla je u šiblje, daleko od ociju prolaznika. Svi koji tuda prodju, cak i kad bi je vidjeli, ne bi znali što zidina predstavlja i cemu je sluzila. Ta mala kruzna zidina, nalik na mali bedem, sa pogledom na cijele Bjelopavlice i Pješivce, bila je zamišljena kao mjesto dje ce sjedjeti sve umne glave Crne Gore ili Podostroškog kraja da se dogovore… Bila je zamisljena kao mjesto okupljanja i dogovora. Zidina nije ispunila svoj cilj, ali zborovi su ipak bili održavani...
Donji Manastir Ostrog sa pogledom na Gornji Manastir Ostrog
...O jednom je i pjesma ispjevana: U Ostrogu, u planini, kralj Nikola Sabor cini…”. Kad je isposnik i, kasnije, svetac crnogorki Sv. Vasilije Ostroški dosao iz Tvrdoša, kraj Trebinja, u kraj Ostroški, naišao je na surovu prirodu, krševiti kraj pokriven žbunjem, grmljem, ali u isto vrijeme naišao je i na tišinu, širok pogled, surovu, ali nedirnutu prirodu. Nakon Svete Gore, gdje je boravio godinu dana, zapoceo je svoju misiju u netaknutom kraju planine Ostrog...
Donji Manastir Ostrog
...Knez Raic, tadasnji gospodar Vrazegrmaca, dijela Bjelopavlica, dosao je odmah u sukob sa Sv. Vasilijem. Sv. Vasilije se prvi put susreo sa nasiljem u Ostogu, bio je svjedok nasilja, gledao je svojim ocima kako je covjek suroviji, nekad, i od prirode, kako je covjek nekad opasniji nego djavo. O tom nasilju nad Bozjom misijom Sv. Vasilije je napisao i ovo: “Pisem radi istine da znaju hriscani, da bijah neko vrijeme u Ostrogu, u planini, i prilozih tamo sav moj i trud i moje imanje… Obnovih tamo ono sto se i na samom djelu vidi. I mnogi mi pakost cinise, ali mi Bog bi uz mene u svakom dobrom djelu…”...
Crkvica u Gornjem Manastiru Ostrog koju je, za vrijeme II svjetskog rata, pogodila granata ali nije eksplodirala. Granata se i danas cuva u ovoj Crkvi
...Na nasilje kneza Raica, Sv. Vasilije je odgovorio cutanjem i nenasiljem. Traženo je od Sv. Vasilija da napusti kraj, i to bi se i desilo da knezu Raicu nije poginulo sest sinova u jednoj bici. Povezujuci pogibiju svojih sinova sa, mozda, svojim nasiljem prema Sv. Vasiliju Ostroskom, knez Raic traži oprostaj. Oproštaj i dobija. Oprašta mu se nasilje i knez Raic opet dobija muški porod. To je tada trebao biti kraj nasilju u Ostrogu, ali to je bio tek pocetak; tek kasnije ce Sv. Vasilije u Ostrogu biti svjedok crnogorskog nasilja i nerazumijevanja i vjecne borbe...
Ploca sa natpisom iz Donjeg Manastira Ostrog, istina, teško se može primijetiti jer je zaklonjena naknadno izgradjenom verandom
Tunjel na putu Manastir Ostrog - Povija - Bogetici
Igumanski dvor u Donjem Manastiru Ostrog
Grobovi Mitropolita Crnogorskog Danila i Igumana Manastira Lukijana Zecevica
...Za Manastir Ostrog su vezani mnogi istorijski dogadjaji. Napad Numan – paŠe na ostroski kraj je upamcen po napadu na Manastir 1714. godine, kao i napad Omer paŠe 1852. godine. U poznatoj bici sa Turcima za spas Ostroga, otac Kralja Nikole, vojvoda Mirko Petrovic, branio je i junacki odbranio SvetiliŠte sa 24 svoja vojnika tokom Devet Krvavih Dana, zatvoren u dijelu Manastira koji je izgradjen u Stijeni...
Novoizgradjena Crkva za vjencanje u Manastiru Ostrog - nalazi se na pola puta izmedju Gornjeg i Donjeg Manastira Ostrog
...U Manastiru su se održavali mnogi Sabori, koji su oznacavali samo svadju i najavljivali nasilje. Godine 1854, u Ostrogu je organizovan Sabor na kome je ucestovao i knjaz crnogorski Danilo. Rezultat tog Sabora je bila nevidjena hajka protiv Knjaza (zbog navodnog bluda koji je on izvrsio nad ženama u Ostrogu za vrijeme Sabora), što je bio povod da dio Bjelopavlica, predvodjeni Boškovicima i Vuleticima, organizuju Bunu protiv Knjaza. To je bio skoro uvod u crnogorsko krvoplolice. Vrašegrmci i Pjesivci su tad cak ulazili u Manastir i istjerivali popove. Tada, Knjaz Danilo šalje u Bjelopavlice vojsku od skoro šest hiljada vojnika da smiri pobunu Bjelopavlica. Na srecu, nije došlo do krvavog sukoba sa Bjelopavlicima, ali je ostalo nepovjerenje, podjela i mržnja. Sve je kasnije rezultiralo i ubistvom knjaza Danila u Kotoru. Ubio ga je Bjelopavlic – Kadic...
Sa vjernicima u Manastiru Ostrog - Zoran V. Raicevic i Petar Nikolic
Sa vjernicima u Manastiru Ostrog - Zoran V. Raicevic i Mikan B. Raicevic
...Za Manastir je vezana i prica o bježanju kralja Petra II Karadjordjevica, aprila 1991, kao i misterija o kraljevskom zlatu. Njemci su zbog toga ušli u Manastir istog mjeseca 1941. godine, kada su i uhapsili i odveli igumana Manastira. Nakon toga, oktobra 1942. godine u Manastir dolazi italijanski guverner za Crnu Goru, A.P. Birloli. Godinu dana kasnije, oktobra 1943, Bjelopavlici vec podijeljeni u dva tabora, kao partizani i cetnici, vode bitku za Ostrog. Sa jedne strane Blažo Jovanovic i Nikola Popovic, sa druge Bajo Stanisic i Blažo Djukanovic Glavninu jedinica cine ljudi iz Bjelopavlica. Uvijek su se mnoge bitke, a samim tim i nasilje desili u ovoj Stijeni. Za vrijeme tog sukoba, kad je Bajo Stanišic bio zabarikadiran sa cetnicima u Gornjem Manastiru, oktobra 1943. godine, za samo jedan dan u sukobu sunarodnika, partizana i cetnika, poginulo je 40 muskaraca u rasponu od 18 do 40 godina. Skoro svi poginuli su bili iz podostroškog kraja: komsije, rodjaci ili prijatelji!...
Pogled na Pješivce iz Gornjeg Manastira Ostrog
Selo Povija - kuca Kontica
Planina Ostrog - Povija
...O Manastiru su svi culi, culi su i katolici i Muslimani, protestanti i ateisti, i cesto ga posjecivali kao Svetiliste. O ovom crnogorskom dragulju su mnogi i pisali, ali, zanimljivo, kamere su malo zalazile, mogu reci da se na ruci mogu izbrojati prilozi iz tog kraja koji su kamerom zabiljezeni… Osim, ako izuzmemo jedan poduhvat Zivka Nikolica i njegov film “Jovana Lukina” sniman u okolini Manastira. I u tom filmu je, na dosta vulgaran nacin, istaknuto nasilje… Imaju i scene u tom filmu gdje se na neki cudan nacin prikazuje taj kraj. Cinjenice govore da ovo filmsko nasilje nije ostalo nekaznjeno. Glavni akteri ovog filma su dozivjeli velike licne i porodicne tragedije…
Planina Ostrog - Povija
...Cesto sam se pitao da li je nasilje koje je sprovodjeno u Svetilistu u jednom dugom vremenskom razdoblju ostalo – nekaznjeno. Cesto sam pokusao da dam odgovor na to pitanje kroz pogled na podostroski kraj, njegov narod i buducnost. Sluzicu se samo cinjenicama, da opisem podostroski kraj, sad i nekad. Tu je bila Pruga Niksic – Titograd, bio je poduhvat vrijedan znacaja i pamcenja.Ta nekad udobna pruga koja je prolazila kroz zivopisne krajeve brdovite Crne Gore, imala je vise od deset vozova preko dana, sa hiljadama putnika, tona boksita i aluminijuma, piva, gradje, drveta… Tom prugom su se prevozile stotine zemljoradnika sa domacim proizvodima, zdrave hrane i snadbijevali gradjane Niksica, Danilovgrada i Podgorice (tadasnjeg Titograda) sa vocem, povrcem i mlijecnim proizvodaima. Tu je bila i Glava Zete, projekat urbane sredine, u netaknutoj prirodi, zamisljen kao stambeno naselje sa ugostiteljskim objektima, postom, bolnicom, prodavnicama. Tu su bili i Vrazegrmci, podrucje obraslo grmcima koji su eto pobijedili Turke u odlucujucoj bici i po tome dobili ime. U Vrazegrmcima su podignute velike i lijepe kuce, velika skola, stvorila su se lijepa imanja, izgradili se bunari, putevi, vinogradi…
Glasacko mjesto 25. - Vrela - u Danilovgradskoj Opštini, 21. Maja 2006. godine. Glasanje je obavljeno u cuvenoj Školi koja je vec par godina zatvorena i bez djaka i kojoj prijeti urušavanje. Na ovom glasackom mjestu od ukupno 58 upisanih, na glasanje je izašlo 47. upisanih ili 81.03%, od tog broja ZA Crnu Goru kao suverenu državu je glasalo ukupno 33. biraca ili 73.33%, dok je PROTIV bilo 12. biraca ili 26.67%
...Tu je bio i Narod podostroški, nevjerovatno sposoban, zgodan, zeljan dokazivanja, zorenja i pametovanja. Upravljali su Manastirom godinama i decenijama. Igumani bili najvidjeniji cuvari civota Sv. Vasilija Ostroškog (Raicevici, Damjanovici…)… Što imamo danas? Pruga Niksic – Podgorica je utihnula, vozovi sa putnicima vise ne prolaze, Glava Zete nije ispunila svoju misiju… Ali, sto se desava sa onim što je najvaznije, a to je Narod.
Dje je podostroški Narod?...
Glasacko mjesto 25. - Vrela - u Danilovgradskoj Opštini, 21. Maja 2006. godine. Glasanje je obavljeno u cuvenoj Školi koja je vec par godina zatvorena i bez djaka i kojoj prijeti urušavanje. Na ovom glasackom mjestu od ukupno 58 upisanih, na glasanje je izašlo 47. upisanih ili 81.03%, od tog broja ZA Crnu Goru kao suverenu državu je glasalo ukupno 33. biraca ili 73.33%, dok je PROTIV bilo 12. biraca ili 26.67%
Ikonostasi na kamenim zidovima Crkvice u Gornjem Manastiru Ostrog koju je, za vrijeme II svjetskog rata, pogodila granata ali nije eksplodirala. Granata se i danas cuva u ovoj Crkvi
...Kažu da se danas na prste mogu prebrojati sve svadbe koje su se desile u tom kraju u posljednjih deset godina. Više škola je zatvoreno, jer nema djaka. Mnoga sela nestaju, putevi zarastaju u granje, šiblje i kupine....U Manastiru nema vise niko iz podostroskog kraja… Zemljoradnici vise ne obradjuju imanja, nema više kolona sa vocem i povrcem....Ukratko, podostroski kraj djeluje zapusteno…
Planina Ostrog - Povija
...Jedne majske noci, 1996. godine, kišovite i maglovite, bio sam na putu za Vrazegrmce. Nalazio sam se u Bogeticima, malom mjestu na putu za Ostrog i Glavu Zete. Kao i uvijek, bacio sam pogled na osvijetljeni Manastir nocu. Osjecaj je bio tuzan i prazan, mozda najprazniji u mom zivotu od kada znam za to Svetilište. Te noci, mosti Sv. Vasilija Ostroskog nijesu bile u Ostrogu. Odnesene su u Niksic po naredbi klera Srpske Pravoslavne Crkve. Jedan od povoda odnosenja mošti sveca u Niksic je bilo opet nasilje. Trebalo je prekinuti nezapamceni talas niksickog nasilja na ulicama tih godina, ubijanja i samoubijanja. Desetine mladih Niksicana prekidalo je život u saobracajnim nesrecama, ulicnim obracunima i porodicnim tragedijama. Tod Majskog dana, hiljade Niksicana, po najvecoj kisi, gledajuci u sveca prvi put na taj nacin, tražilo je odgovor i molilo se za spas od nasilja… Molilo se za buducnost! Drugi povod odnošenja mosti, bila je politicka manipulacija klera Srpske Pravoslavne Crkve sa moštima koje u srcima ljudi izazivaju treptaje. Mošti su nastavile put prema Hercegovini…
Koliko god da ima tacaka na mapi Crne Gore, vjerovatno se nece naci ni jedna gdje se nasilje više ispoljavalo na pragu nekog svetog mjesta, kao što je to bio slucaj sa Manastirom Ostrog i Sv. Vasilijem Ostroskim. Nažalost, nasilje nije zaobilazilo Manastir, ali na srecu nije ga i nadvladalo. I kao vjernik i kao covjek, mogu samo da kazem da je svaki covjek ipak kovac svoje nesrece, a ne svoje srece kako se, inace, smatralo. Za mene je Manastir Ostrog bio i ostao Svetilište koje iskonski pokušava da izrodi nešto lijepo i napredno, nasuprot okrutnoj okolini...
