Poslije nedavnog postavljanja dvije državne zastave Crne Gore na kojima su bile obješene šajkaca i srbijanski opanci na crkvenom saboru na Vidrovanu kraj Nikšica i sve cešcih navoda u medijima da u pojednim kancelarijama predsjednika opština nijesu postavljeni crnogorski državni grbovi, jer ih nadležne službe nijesu dobile, pojavila su se brojna pitanja. Otkud toliko nedolican odnos prema državnim simbolima Crne Gore? Otkud toliko nepoštovanja preme necemu tako vrijednom i duboko ukorijenjenom u našem narodu? Da li je došlo vrijeme da svako može da izabere zastavu koja mu se svida, postavi je tamo gdje mu odgovara i koristi u svakojake svrhe. Poslije konsultovanja Zakona o državnim simbolima, razgovora sa poslanicima koji su predlagali ovaj zakon i usvojili ga u Skupštini, predsjednicima opština, nadležnim iz ministarstva kulture, gradanima, zakljucak je jedan - Crna Gora je cak i po ovom pitanju potpuno podijeljena. Prema Zakonu o državnim simbolima koji je donesen prije nešto više od godinu dana, istice se da se državni simboli ne smiju koristiti u umjetnickom, obrazovnom radu ili bilo kom drugom u kom se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore. Grb i zastava ne smiju se upotrebljavati ako su ošteceni, prepravljeni ili ako su zbog izgleda nepodobni za upotrebu. Grb se upotrebljava: u državnom pecatu, u pecatima državnih organa i organa lokalne samouprave; u službenim prostorijama državnih organa i organa lokalne samouprave i službenim natpisima postavljenim na zgradama u kojima su ovi organi smješteni; u prostorijama obrazovnih ustanova u kojima se izvodi vaspitno-obrazovni proces i natpisima postavljenim na zgradama u kojima su ove ustanove smještene... Zastava se stalno vijori: na zgradi Skupštine Crne Gore; na zgradama u kojima se nalaze službene prostorije: Predsjednika Republike, Vlade, Ustavnog suda, Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužioca i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda; na rezidenciji predsjednika Crne Gore. Zastava se istice: na Dan državnosti Crne Gore i u dane drugih državnih praznika Crne Gore, na zgradama u kojima su smješteni državni organi i organi lokalne samouprave. Prema ovom zakonu, novcanom kaznom od desetostrukog do tridesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kaznice se pravno lice, ako: upotrijebi grb i zastavu u umjetnickom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na nacin kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore; upotrijebi oštecene ili nepodobne za upotrebu grb ili zastavu. Za ovakve prekršaje kaznice se fizicko lice novcanom kaznom od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. Evidentno je da ne postoji sankcija ukoliko nadležne službe ne postavljaju državne simbole. Prema rijecima poslanika Demokratske partije socijalista Miodraga Vukovica, ovakav odnos prema državnim simbolima je produkt ostrašcenosti i retrogradnosti jednog dijela Crne Gore, ali i nedovršenog Zakona o državnim simbolima. -Poslije hiljadu muka i petnaest godina došli smo do simbola koje smo usvojili, nažalost, bez crnogorske opozicije u parlamentu. Vjerujem, da je opozicija bila u parlamentu ne bi bila saglasna sa tim simbolima, jer oni odražavaju crnogorsku tradiciju, ukazuju da je Crna Gora stara država, definišu je kao zasebnu vidljivo individualizovanu državu sa osobenim nacionalnim državnim, gradanskim, kapacitetima i atributima, kaže Vukovic. On istice da je ovakav odnos prema državnim simbolima prisutan jer ne postoji red ni na drugoj strani, koju cini vecinska Crna Gora i državna struktura, jer stvar nije dovedena do kraja. Mi se jesmo dogovorili kako treba da izgleda zastava, kako treba da izgleda grb, utvrdili smo pjesmu i odredili kako bi trebalo da glasi notni zapis himne. Kada je zastava u pitanju, tu nijesmo stigli ni do pola puta, tu i država mora da kaže samoj sebi da nacin na koji se ponašamo nije dobar. Da naše neblagovremeno ili loše cinjenje ili naše necinjenje doprinosi zloupotrebi državnih simbola, jasan je Vukovic. - Sankcija za neisticanje simbola nema. Mnoge od lokalnih opština ne isticu zastave niti tokom Dana državnosti, niti tokom Dana opštine, ali ih ne možete pozvati na odgovornost. Medutim, to je samo kritika ljudima koji su radili ovaj zakon. Angažovali smo strucnjake da bi svi detalji oko zastave bili perfektni i to je oduzelo mnogo vremena. Moram pomenuti da su se i na nekim zvanicnim institucijama pojavljivale zastave koje lice na crnogorsku ali su zapravo veoma neuspjele replike. U Srbiji imate sjajno uradene državne zastave i one se vijore na državnim institucijama, za državne praznike u svim gradovima Srbije. Njih cete vidjeti na aerodromu u Beogradu, na granicnim prelazima, vidjecete ih svuda i sve su iste, kaže Vukovic. On zakljucuje da se mora što prije dovršiti izmjena i dopuna clana 29. Zakona o državnim simbolima. Potpredsjednik Socijal-demokratske partije Miodrag Ilickovic tvrdi da u ovakvom ponašanju prema državnim simbolima možemo uociti tri elementa. Prvi je naš primitivizam, drugi je cinjenica da smo u posljednjih sto godina cesto mijenjali grbove, zastave i himne i trece je pitanje crnogorskog identiteta i samosvojnosti. -Zakon o državnim simbolima je donijet na temelju Ustava i mora se poštovati. U savremenim i demokratskim državama to ne bi bio nikakav problem. Podsjecanja radi vracam se na 92. godinu, kada moja partija nije priznavala rezultate referenduma, ali smo to poštovali, kao što se nijesmo slagali sa simbolima koje je tada usvojila Skupština Crne Gore, ali ih nijesmo ni skrnavili.. I sve je to u sferi našeg primitivizma. Kao repliku za ovo drugo pitanje ja bih samo naveo vic Miljenka Smoje koji kaže da nije dobro biti narodni heroj, jer ste kao prvo mrtvi, kao drugo vam naprave neukusan spomenik, a kao trece dode neka druga politika, pa vam ga sruši. Ilickovic naglašava da jedan dio Crne Gore konstantno ignoriše crnogorski identitet i samosvojnost. -Poznato je da su pojedine politicke snage, koje se pozivaju na Ustavnu povelju i ustavnost samo kada je u pitanju njihov politicki interes, dugo vodile borbu protiv crnogorskih institucija, bojkotujuci Skupštinu, tako što su pravile svoje paralelne plemenske skupštine, bojkotujuci odluke vlade i negirajuci sve što se zove identitetom ovog naroda- crkvu, jezik simbole, grbove i istoriju i to je nažalost stanje svijesti. Za njih poštovanje zakona i ustava može postojati samo ako je to u njihovom politickom interesu, kaže Ilickovic. Predstavnik Socijalisticke narodne partije Dragan Koprivica tvrdi da niko ne smije ni da pomisli da dezavuiše istorijsko pamcenje i sjecanje naroda i onoga što je dio tradicije. -Bilo koji simbol bilo koje nacije treba duboko uvažavati, jer, prije svega, moramo imati poštovanje prema sebi, ali i prema onim drugima sa kojima dijelimo vrijeme i prostor, kaže Koprivica. Predstavnik ministarstva kulture Tomo Miljic je rekao da Zakon o državnim simbolima takav kakav je i da je veci dio ove problematike zakonski potpuno pokriven. Interesantan je podatak da sada u svim crnogorskim opštinama, bar tako tvrde gradonacelnici, uredno stoje istaknuti crnogorski grbovi, a od nadležnih nijesmo mogli dobiti informaciju kako su uspjeli da ih pribave. Medutim, i da ih u svojim kancelarijama nemaju, ne postoji nikakva zakonska procedura koja bi ih primorala da koriste državne simbole. Ali, šajkaca i opanci „razapeti“ na crnogorskoj zastavi mogu se kazniti, jer to spada u nedolicno predstavljanje crnogorskih simbola. U nikšickoj policiji su nam rekli da ništa nijesu znali o ovom slucaju i da im nije stigla nijedna prijava takve vrste. Bilo kako bilo, ta ista zastava i taj isti grb predstavljaju našu državu, pa kako je objasnio jedan od crnogorskih poslanika, šta možete ocekivati više kada se na Dan državnosti Crne Gore organizuje i slavi srpsko vece. -Duboko smo podijeljeni i cini mi se da ovome nema kraja. Krivci smo svi zajedno, ali to više nije ni bitno, jer nam predstoje teška vremena, rekao je poslanik crnogorske skupštine koji je želio da ostane anoniman.
