Piše: IVAN S. VUKČEVIĆ
Autor je saradnik – savjetnik u Muzičkom centru Crne Gore i Predsjednik i Osnivač Fondacije za očuvanje
i razvoj muzičke i kulturne baštine Crne Gore „Ars et Musica Antiqua – Montenegro

Da li ima ljepšeg načina zaključiti tekuću godinu nego sa svečanim koncertima pod okriljem Muzičkog centra Crne Gore, Institucije koja se bavi promovisanjem muzičkih vrijednosti u Crnoj Gori i van nje? Iako je ova Institucija osnovana u maju 2006. godine, u veoma kratkom periodu, preuzela na sebe tešku dužnost „konsolidacije“ crnogorske scene koja je sama po sebi fragmentirana. Iako ignorisan od pojedinih (ne)kulturnih lobija u Crnoj Gori, Muzički centar dosljedno nastavlja svoju misiju oplemenjivanja našeg muzičkog ukusa i stvaranje plodnog tla da se u Crnoj Gori u budućnosti mogu čuti i vidjeti najveća imena iz oblasti muzike i kulture kao i stvaranja prostora za naučno-istraživački rad iz oblasti muzičke umjetnosti.
Za pokretanje i uspješno obavljanje svih djelatnosti Muzičkog centra Crne Gore, odlukom Vlade RCG opredijeljen je dio prostora u objektu bivšeg Doma Vojske u Podgorici. Njegovom adaptacijom dobiće se prostor od oko 3.000 kvadratnih metara u kojem će se naći:
- Velika koncertna dvorana
- Mala koncertna dvorana
- Multimedijalna dvorana
- Sale za probe i korepeticiju
- Studio za audio produkciju
sa servisnim prostorima, kao i prostori za:
- Koncertnu agenciju
- Muzičko-informativni centar
- Muzičku knjižaru i CD shop
- Prodavnicu i servis muzičkih instrumenata
- Muzičke učionice
Pored umjetničke muzike, kroz osmišljene programe, sale Muzičkog centra će biti otvorene i za sve oblike popularne muzike (rok, pop, etno, tradicionalna narodna muzika... ) kao i za druge oblike muzičkih manifestacija.

Suvišno je pominjati da Muzički centri, odnosno koncertne dvorane postoje u svim civilizovanim sredinama, državama, regionima, gradovima i kakav je njihov udio u kulturnom životu i razvoju jedne sredine. Ovakav objekat, kakav u Crnoj Gori do danas nije postojao, pružiće sve uslove za formiranje i djelatnost svih cjelina Muzičkog centra.
Formiranje Javne ustanove Muzički centar Crne Gore, predstavlja optimalnu mogućnost osmišljenog, planskog i postupnog prevazilaženja ogromnih problema koji decenijama opterećuju crnogorsku muzičku kulturu. Obezbjeđivanjem uslova za otpočinjanje i razvoj njegovih djelatnosti, Crna Gora će konačno dobiti muzičku instituciju i muzičke ansamble bez kojih nije moguće adekvatno unapređivati muzičku kulturu.
U Muzičkom centru Crne Gore biće objednjeni svi vitalni i infrastrukturni segmenti koji čine preduslov razvoja nacionalne muzičke kulture:
- Simfonijski orkestar
- Narodni orkestar
- Koncertna agencija i Muzičko-informativni centar
i organizovane komplementarne djelatnosti neophodne za njihovo funkcionisanje:
- Muzička knjižara i CD shop
- Prodavnica i servis muzičkih instrumenata
- Muzičke učionice
Ovako koncipiran, Muzički centar Crne Gore biće glavni nosilac muzičkog života i djelovaće na teritoriji čitave Republike. Nakon obezbjeđivanja svih uslova neophodnih za njegovo funkcionisanje Koordinisanim djelovanjem najznačajnijih segmenata Muzičkog centra Crne Gore očekujemo da će se koordinisanim djelovanjem za veoma kratko vrijeme napraviti krupni pomaci u nacionalnoj muzičkoj kulturi, na koje se čeka decenijama. Postojanje i djelovanje profesionalnih ansambala i institucija u muzičkoj kulturi daće i snažan podsticaj oživljavanju zamrlih oblika amaterskog muzičkog djelovanja, prije svega horskog pjevanja, i stvoriti neke od preduslova za razvoj profesionalnog folklornog ansambla.
Formiranje Muzičkog centra Crne Gore realizovaće se u nekoliko faza, uvažavajući sa jedne strane kulturne i civilizacijske potrebe, a sa druge strane trenutne i buduće realne ekonomske potencijale naše Republike.
Formiralo se jezgro menadžmenta Muzičkog centra čiji bi zadatak bio da pripremi kadrovske, prostorne i finansijske preduslove za početak djelovanja Muzičkog centra.
Prva faza (2006-2008)
biće formirani:
- Menadžment Muzičkog centra
- Simfonijski orkestar od 53 člana
- Koncertna agencija
- Muzička knjižara i CD shop
- Prodavnica i servis muzičkih instrumenata
Druga faza (2008-2011)
- Simfonijski orkestar će sačinjavti 66 članova
a formiraće se:
- Narodni orkestar
- Muzičko-informativni centar i
- Muzičke učionice
Po svojoj strukturi, prirodi funkcionisanja pojedinih segmenata muzičke kulture, i u cilju racionalnog pristupa organizovanju muzičkog života na teritoriji čitave Republike, ovako organizovan Muzički centar Crne Gore će na najbolji način odgovoriti složenim zahtjevima dugoročne organizacije, disperzije i promocije različitih oblasti muzičke kulture, kao i koordinaciji i podsticaju vrhunske pedagoške djelatnosti i lokalnih aktivnosti u ovoj oblasti.
Muzički centar Crne Gore biće jedan od važnih kulturnih simbola Crne Gore koji će kulturnom komunikacijom i afirmacijom nacionalnih umjetničkih vrijednosti govoriti i o stupnju opšteg nivoa savremenog crnogorskog društva, položaju kulture u njemu i njegovih kolektivnih stremljenja ka integraciji u evropske kulturne i društvene tokove.
Do sada, najveći domet Muzičkog centra jeste formiranje Crnogorskog simfonijskog orkestra koji već drugu sezonu daruje crnogorskoj publici nezaboravne momente svojim profesionalnim zvukom. Gostujući u svakoj Opštini u Crnoj Gori, CSO dokazuje da Crna Gora ipak mora biti jedna pozornica, jedna scena, lišena predrasuda i egoizma. Zli jezici kažu da je ovo „mlada“ institucija koja je „previše napumpana“, a nazivali su je i „imaginarnom“, kao što pojedini pridikuju da je i Crna Gora „mlada“ Država, te da ne može da brine o sebi. Ne. Kako i Crna Gora prati kontinuitet državnosti još od VIII vijeka, tako i Crnogorski simfonijski orkestar prati kontinuitet zvuka koji je u Crnoj Gori egzistira zaista odavno.
U neđelju 14. decembra , Crnogorski simfonijski orkestar slavi svoj prvi rođendan. Prije tačno godinu dana orkestar je priredio svoj prvi koncert na Cetinju. Od tada nastupio je dvadeset i pet puta u gotovo svim gradovima Crne Gore ukuljučujući učešće u praizvedbi prve nacionalne Crnogorske opere „Balkanska carica“.
Dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra je Aleksej Šatski. Evo njegove biografije:

Rođen u porodici muzičara, ALEKSEJ ŠATSKI je svoje muzičko obrazovanje započeo sa sedam godina kao violinista. Prvo je studirao na Centralnoj muzičkoj školi Moskovskog državnog konzervatorijuma, a kasnije na Moskovskom državnom konzervatorijumu. Njegove godine studija označila je raznolikost muzičkih interesovanja koja su se kretala od solo izvođenja do različitih muzičkih formacija, kao što su kamerni ansambli, kvarteti, kamerni i simfonijski orkestri u Rusiji i inostranstvu. Pozvan da postane solista Moskovskog ansambla savremene muzike Aleksej je snimio je nekoliko CD-a za OLYMPIA i HARMONIA MUNDI, a takođe je učestvovao u mnogim svjetskim premijerama Edison-Denisova, Šnitkea, Gubaiduline, Ksenakisa i mnogih drugih, na Festivalima savremene muzuike u Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj, Švajcarskoj itd.
Česte izvođačke aktivnosti iznjedrile su čvrstu odluku da diriguje i njegov debi bio je pravi uspjeh. Tako je 1997. osnovao Gran Kanarija kamerni orkestar (Španija) i bio njegov šef dirigent. Prve godine postojanja orkestra obilježili su serija koncerata popularnog klasičnog repertoara i modernih španskih kompozitora koje je organizovao “Patronato del Turismo”, turneja po Kanarskim ostrvima sa programom koncerata za škole i CD snimljen za Španski RALS. Pod njegovom palicom Kamerni orkestar Gran Kanarija bio je jedan od prvih kamernih orkestara koji je nastupao u čuvenoj koncertnoj sali “Auditorio de Alfredo Krauss” u Las Palmas de Gran Kanarija. Želja da stekne profesionalno obrazovanje dirigenta, odvela ga je prvo u Veliku Britaniju gdje je 1997. i 1999. studirao dirigovanje kod Džordža Harsta, Rodolfa Saglimbenia, Roberta Džulihana i Denise Ham na Ljetnjoj školi muzike u Kanfordu. U međuvremenu, 1998. godine otišao je u Sankt Peteburg da bi pohađao privatne časove kod čuvenog Ilje Musina i najzad 1999. kao izuzetak, upisao je doktorske studije dirigovanja na Sankt Peterburškom državnom konzervatorijumu Rimsky-Korsakov kao asistent Prof. Aleksandra Aleksejeva. Tokom studija na Sankt Peterburškom državnom konzervatorijumu nastupao je nekoliko puta sa Simfonijskim orkestrom Opere Konzervatorijuma u Koncertnoj sali „Glazunov“, a 2000. je sa Sankt Peterburškim simfonijskim orkestrom snimio još jedan CD sa djelima španskog kompozitora iz devetnaestog vijeka Bernardina Vale za Španski RALS.

Godine 2002. Aleksej Šatski je bio asistent dirigenta Međunarodnog orkestra mladih “METRO-Philharmonic” organizovanog od strane “Stenbek fondacije za lijepe umjetnosti” (Švedska). Novembra 2002. nastupa sa Ruskim Radio-TV simfonijskim orkestrom, na turneji od 19 koncerata po Italiji sa solistima Vladimirom Ovčinikovim i Anastasiom Čebotarevom kao solistima, uključujući i tri koncerta u Sali Muzičkog konzervatorijuma „Đuzepe Verdi” u Milanu. Nakon povratka u Rusiju ostvario je uspješne nastupe na prestižnim moskovskim scenama i počeo sarađivati sa drugim orkestrima, među kojima su „Ruska Filharmonija”, Simfonijski orkestar “Nova Rusija”, Ruski Simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Uljanovska, kamerni orkestar “Musica Viva”... Tokom sezona 2004-2006 bio je angažovan kao asistent dirigenta čuvenog Simfonijskog orkestra Čajkovski čiji je Muzički direktor i Šef dirigent Vladimir Fedosejev. Marta 2005. imao je uspješan debi sa ovim Orkestrom na sceni “Svetlanov”, Moskovskog međunarodnog centra za izvođačke umjetnosti sa Čajkovskim “Italijanski kaprićo”, Aleksandar Harutiunijan Koncert za trubu (solista – Sergej Nakariakov) i Stravinskim “Posvećenje proljeća”. Prošle sezone je sa Simfonijskim orkestrom snimio monografski radio-koncert posvećen 125-ogodišnjici rođenja M. A. Balakirjeva.
Od sezone 2007-2008 angažovan je kao Umjetnički direktor i Šef dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra.
A sada, podsjećamo šta se sve radilo za proteklu godinu:
Prije tačno godinu dana održali smo Premijerni koncert na Cetinju.
Od tada smo 25 puta bili na scenama gotovo svih gradova u našoj zemlji.
Počeli smo sa 19 stalno angažovanih muzičara.
Danas nas je više od 40.
Učestvovali smo u praizvedbi prve nacionalne opere „Balkanska carica”.
Snimili smo svoj prvi CD.
Dogovorili smo naše prvo gostovanje u regionu.
Sve naše koncerte emitovala je RTV Crne Gore.
Čule su nas hiljade ljudi.
Sa nama su nastupali: Goran Krivokapić, Grigorij i Irina Krasko, Radovan Papović, Petr Fedkov, Ljudmila Mihailova, Nikola Srdić, Danijel Cerović, Vladimir Ovčinikov, Vedrana Šimić, Dejan Maksimović, Ivica Šarić, Ljubiša Jovanović, Igor Perazić.
U ovoj sezoni 2008-2009 će nastupati: Ingomar Rojner, Darinka Matić-Marović, Snježana Savičić, Mirjam Kalin, Kristofer Mirošnikov, Bojan Martinović, Masao Tanibe, Sabrina Vlaškalić, Ivan Vukčević, Bojan Suđić, Denis Macuev...
U Hamburgu se za nas dovršavaju dva nova „Steinway”-a.
Imamo čembalo iz majstorske radionice Michaela Walkera.
Novi duvački instrumenti koji stižu narednog mjeseca su najviše klase.
Uskoro počinje rekonstrukcija našeg prostora.
Imaćemo dvije koncertne sale, koncertnu agenciju, muzičku knjižaru, CD šop, prodavnicu instrumenata...
ZAHVALJUJEMO
svima koji su nam pomagali i koji će to tek činiti.
RADUJEMO SE
onome što smo postigli i onome što nas očekuje, i radost dijelimo sa prijateljima
Evo kako će izgledati dan proslave prve godišnjice Crnogorskog simfonijskog orkestra:
Press sala CNP, 11 časova
POTPISIVANJE UGOVORA ZA REKONSTRUKCIJU MUZIČKOG CENTRA CRNE GORE
Branislav MIĆUNOVIĆ | Ministar kulture sporta i medija u Vladi Crne Gore
Žarko ŽIVKOVIĆ | Direktor Direkcije za javne radove
Žarko MIRKOVIĆ | Direktor Muzičkog centra Crne Gore
Branko BALETIĆ | Direktor Crnogorske kinoteke
Danilo PETROVIĆ | Direktor kompanije „Cijevna komerc“
Press sala CNP, 19 časova
PROMOCIJA PRVOG CD CRNOGORSKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA
Ivan TASOVAC | Direktor Beogradske filharmonije
Žarko MIRKOVIĆ | Direktor Muzičkog centra Crne Gore
Aleksej ŠATSKI | Šef-dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra
Andrej RODE | Dizajner zvuka
Milica POPOVIĆ | Direktor prodaje i marketinga Mtel-a
Velika scena CNP, 20 časova
ROĐENDANSKI KONCERT
CRNOGORSKI SIMFONIJSKI ORKESTAR
Dirigent | Aleksej ŠATSKI
Solista | Ingomar ROJNER, čembalo
Hol CNP, 22 časa
KOKTEL

|
|