Crna Gora - interesantni prikazi > Rijeke u Crnoj Gori


19 May 2005

RIJEKE CRNE GORE.

MORACA

    U gornjem i srednjem dijelu toka rijeka Moraca je izrazito planinska rijeka.Duzina njenog toka je 113,4 km, a površina sliva Morace do H.S. Podgorica je 2628 km2. Na Moraci su aktuelna tri mjerna profila: Pernica, Zlatica i Podgorica, uz napomenu da hidroloska stanica opremljena limnigrafom postoji i na desnoj pritoki Mrtvici. Mjerenja na pomenutim stanicama se u kontinuitetu vrse vec vise od 20 godina, a na stanici u Podgorici od 1948. godine.
Cijevna je lijeva pritoka Morace dužine toka 64,7 km i površina sliva 383 km2do H.S. Trgaj na kojoj su vrsena mjerenja od 1949. do 1989. godine.

ZETA

    Najznacajnija pritoka Morace je Zeta. Duzina toka je 85 km, a povrsina sliva do H.S. Danilovgrad je 1216 km2 . Mjerna mjesta su Duklov most i Danilovgrad, a mjerenja na tim lokacijama se vrse od 1955., odnosno 1948

LIM

    Lim je hidrografski najznacajnija crnogorska rijeka . Istice iz Plavskog jezera mada njegov izvorisni dio cine rijeke Vruja i Grncar, koje sastavljajuci se cine Ljucu, koja se uliva u Plavsko jezero.
Prije Andrijevice u Lim se ulivaju : Murinska rijeka i Zlorecica sa lijeve strane, a sa desne Ðuricka rijeka, Rženicka, Velicka i Komaraca.
Od Andrijevice do Berana Lim prima sa lijeve strane: Krašticu, Trebièku, Ševarinsku rijeku i Bistricu a sa desne strane: Šekularsku i Kaludjersku rijeku.
Od Berana do Bijelog Polja u Lim se ulivaju sa lijeve strane Brzava i Ljubovidja, a sa desne: Dapsiska i Lješnica.
Od Bijelog Polja do Dobrakova sa lijeve strane se uliva Bjelopoljska Lješnica, a sa desne Bjelopoljska Bistrica.
Površina sliva Lima do Dobrakova je 2880 km2. Dužina toka je 234,2 km. Trenutna osmatranja i mjerenja se obavljaju na stanicama Plav, Andrijevica, Zaton, Berane, Bijelo Polje i Dobrakovo. Za ove hidrološke stanice Hidrometeorološki zavod raspolaže relativno dugim nizom podataka (oko 50 godina).
Od pritoka na Limu se trenutno osmatraju Grnèar-Gusinje, Zlorecica-Andrijevica i Ljubovidja-Ravna Rijeka.

 

 

TARA


    Tara izvire ispod vrhova Maglica Karimana (oko 2400 mnm). Od izvorišta do ušca Drcke, desni sliv Tare je mnogo razvijeniji od lijevog. Vezne pritoke su Opasanica i Drcka, Pcinja, Plašnica, Štitarica, Ravnjak i vrelo Ljutica. Sa desne strane Tara prima Skrbušu, Svinjacu, Jezeršticu, Rudnjacu, Bjelojevicku i Selacku. Površina sliva rijeke Tare do hidrološke stanice Šcepan Polje iznosi 2040 km2. Dužina toka Tare je 148,4 km. Mjerna mjesta na Tari su Crna Poljana, Trebaljevo, Bistrica i Ðurdjevica Tara.

PIVA


    Piva je formirala sliv na visokom masivu crnogorskih planina. Ova rijeka posmatrana duž toka nosi više imena. Njen izvorišni dio pod jugozapadnim padinama Durmitor, pa do Šavnika zove se Bukovica. Spajajuci se sa Bijelom u Šavniku vodotok dalje nastavlja pod imenom Pridvorica zadržavajuci taj naziv do ušca Gornje Komarnice u Pridvoricu. Dalje nizvodno vodotok nastavlja pod imenom Komarnica sve do izmještenog Pivskog manastira, gdje prima pritoku Sinjaci i dobija naziv Piva.Vodotok tece do Šcepan Polja, gdje se sastaje sa rijekom Tarom i odatle pocinje Drina. Površina sliva rijeke Pive procjenjuje se na oko 1784 km2 do Šcepan Polja. Gornja Komarnica izvire pod Durmitorom i tece kanjonom dubokim 600 m i oko 40 km dugim. Tokom Komarnice nastaju izraženi karstni fenomeni, sa nedovoljno izucenim podzemnim tecenjem, previranjima iz sliva u sliv i mnogobrojnim vrelima. Mjerne stanice ovog vodotoka su Bukovica Šavnik, Komarnica Duži i Komarnica Lonci.

IBAR


    Ibar izvire na sjeveroistocnim obroncima planine Hajle na koti 1760 mnm. Glavne pritoke su Županica, Limnicka rijeka, Ibarac, Grahovska, Bukovacka, Balticka i Backa. Oblik sliva Ibra do hidrološke stanice Bac je lepezast sa prilicno razvijenom hidrografijom i izraženim mogucnostima za brzo formiranje poplavnih talasa. Površina sliva Ibra do H.S. Baæ iznosi 413,6 km2., a dužina toka Ibra je 273,8 km.

CEHOTINA

    Cehotina izvire ispod planine Stožer. Poslije Lima ona je najveca pritoka Drine. Cine je potoci Koraci i Brezovski.Pritoke Cehotine su Koriska, Maosnica, Vezišnica i Voloder. Površina sliva Cehotine do H.S. Gradac iznosi 809,8 km2. Dužina toka je 128,5 km. H.S. na Cehotini su Cirovisi (pocetak rada 1978), Pljevlja (1948) i Gradac (1963).
Mjerenja i osmatranja vodostaja se obavljaju i na pritoci Cehotine Maosnici (serija 1985-2002).