07. April 2007.  I Z J A V A   AMBASADOR MIODRAG VLAHOVIC: CRNOGORCI IZ KANADE MOGU DA RACUNAJU NA MENE     Ambasador Crne Gore u SAD g. Miodrag Vlahovic je sinoc kontaktirao Crnogorsko Kulturno Društvo iz Toronta i izjavio da Crnogorci u Kanadi mogu da racunaju na pomoc i podršku Crnogorske Ambasade u Vašingtonu i njega licno. Crnogorsko Kulturno Društvo je taj neposredni kontakt sa njegovom Ekselencijom, Ambasadorom Vlahovicem ocijenilo vrlo znacajnim i nada se da time zapocinje važna stranica u odnosima organizacija crnogorskih iseljenika prema diplomatskim i konzularnim predstavništvima Crne Gore.   Crnogorsko Kulturno Društvo   Toronto, Canada       07. April 2007.     PODGORICKE VIJESTI OBJAVILE NA NASLOVNOJ STRANI MISLJENJE CRNOGORACA IZ TORONTA O ODNOSU DRZAVE PREMA DIJASPORI     Još nema ni godinu od obnove crnogorske državnosti, a zvanicna Podgorica je izgleda zaboravila na dijasporu. Barem tako tvrde predstavnici iseljenika.Oni se žale da Vlada i Ministarstvo inostranih poslova ne odgovaraju na njihove brojne elektronske poruke i pisma, na sajtovima nema kontakt telefona svih diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore ili je nemogue stupiti u direktan kontakt sa ambasadorima. Takodje, srpske diplomate u nekim predstavništvima u najmanju ruku nijesu oduševljene kada treba da obave neki od konzularnih poslova za državljane Crne Gore iako bi, prema protokolu koji je zvanicna Podgorica potpisala sa Beogradom, to trebalo da urade uz makar poslovnu ljubaznost zbog novca koji dobijaju za tu vrstu usluga. To je samo dio problema koji muci crnogorske iseljenike koji ne kriju da su ocekivali više od mlade države za koju su 21. maja prošle godine preletjeli hiljade kilometra, ponekad samoorganizovano i o svom trošku. Predsjednik crnogorskog društa iz Toronta Zoran V. Raicevic podsjeca da su svojevremeno iz medija saznali da šef crnogorske diplomatije prvi put dolazi u zvanicnu posjetu Kanadi. I pored toga što nije našao za shodno da se najavi, Crnogorci u Torontu pokušali su, kaže Raicevic, da prisustvuju predavanju Miodraga Vlahovica na kojem su ga "ismijali neki srpski biznismeni"."Za vrijeme održavanja referenduma nije bilo nikakve organizovane pomoci države da dodjemo u Crnu Goru, sami smo se organizovali i glasali. Poslije toga uputili smo nekoliko pisama Vladi i MIP-u, ali nam niko nije odgovorio", kaže Raicevic. O odnosu administracije u Podgorici prema iseljenicima najbolje svjedoci primjer predsjednika Crnogorske etnicke zajednice Australije, u Sidneju Mihaila Mandica.U otvorenom pismu, Mandic je naveo da su uzaludno pokušavali da stupi u kontakt sa zvanicnicima u Podgorici i to sljedecim redom - po dva dva puta su slali e-mail MIP-u i Centru za dijasporu, a zatim mail i faks ministru inostranih poslova Milanu Rocenu. "Potom šaljemo dopise na adrese svih u vlasti koji imaju e-mail i opet ništa!.... Zaista teško razumljiv odnos", naveo je Mandic. Raicevic kaže da ce u sljedecih nekoliko dana otputovati u SAD i da bi rado stupio u kontakt sa šefom misije Crne Gore pri UN u Njujorku Nebojšom Kaludjerovicem ili u Vašingtonu sa Vlahovicem, koji je na nerezidencijalnoj osnovi i ambasador Crne Gore u Kanadi, ali da ima problema da stupi sa njima u kontakt. Predsjednik Crnogorskog nezavisnog kulturnog centra u Njujorku Sreten Djuretic kaže da bi mladoj crnogorskoj diplomatiji, ipak, trebalo dati malo vremena da organizuje informativnu djelatnost koja ce omoguciti da državljani Crne Gore lakše stupe u kontakt sa diplomatama do kojih je, kako kaže, "sada, ne znam iz kojih razloga, teško doci"."Emigracija je, nekoliko puta u istoriji, evo i sada na referendumu zaslužila da joj se to vrati na adekvatan nacin u smislu komunikacije sa državom", dodao je Djuretic.On nije mogao da procijeni koliko crnogorskih državljana živi u Njujorku. "To je teško reci. Niko se nije bavio popisom crnogorskih državljana, ne samo kada je rijec o Njujorku. Upravo bi prvi zadatak naše diplomatije trebalo da bude popis iseljenika", podvlaci Djuretic. Raicevic tvrdi da u Kanadi živi sigurno oko pet hiljada državljana Crne Gore, od cega u Torontu preko hiljadu. Zbog toga bi, izmedju ostalog, smatra Raicevic, Crna Gora trebala da otvori diplomatsko predstavništvo u tom gradu. "Prema zvanicnim podacima sa popisa iz 2003. godine u Kanadi živi 1055 Crnogoraca, ali ovdje nijeste u obavezi da popunjavate obrazac za popis. Crna Gora ima interes da otvori ambasadu u Torontu, jer ne treba zaboraviti da je odavde Piter Mank. On želi da ljude iz Crne Gore približi Kanadi, sljedece sedmice ovdje drže predavanja Srdja Darmanovic, Milka Tadic...Osim toga, Toronto pruža strašne mogucnosti za mlade ljude iz Crne Gore da studiraju", rekao je Raicevic. Dodatni razlog zbog kojeg Podgorica ima razloga da otvori predstavništvo u Kanadi, i gdje god joj finansijske mogucnosti to dozvoljavaju, kaže Djuretic, je i odnos srpske diplomatije. On navodi da je "jedan njegov prijatelj" pozvao ambasadu Srbije u Kanadi radi neke pravne pomoci, ali da ga je službenik "vrlo neljubazno" obavijestio da treba da zove "Vlahovica u Ameriku". Raicevic je svjestan da u crnogorskom budžetu nema dovoljno novca za otvaranje brojnih diplomatskih predstavništva, ali kaže da bi oni u Kanadi bili zadovolji da im Vlada šalje propagandne i ostale materijale vezane za Crnu Goru što bi omogucilo tješnju vezu sa maticom. "Naši su ovdje predlagali da se otvori neka vrsta centra koji bi povezao ljude, kao što to rade Hrvati, Slovenci, a država bi nam pomogla kroz razne vrste materijala", podvlaci Raicevic. I Mandic je u pismu naveo da "postoje druge forme zastupanja iz bogate diplomatske prakse, ako crnogorski budžet ne može da izdrži široku diplomatsko-konzularnu mrežu". Medjutim, kaže Mandic, to u MIP-u "neko ne želi" i Crnogorci u Australji su opet "prepušteni velikosrpskoj emigraciji i njihovoj logistici". Zvanicnici MIP-a i Centra za iseljenike koje su "Vijesti" kontaktirale saopštili su da ce nakon praznika biti dostupni za razgovor o "kompleksnoj temi" odnosa države prema dijaspori.

CRNOGORSKA ETNICKA ZAJEDNICA U AUSTRALIJI           Otvoreno pismo Vladi Crne Gore ZA GODIŠNJICU NEZAVISNOSTI CRNOGORSKA VLADA JE PREDVIDIJELA ISELJENICIMA PONIŽENJA I UVREDE NJIHOVIH NACIONALNIH OSJECAJA – ALI ONI JE IPAK DOCEKUJU PONOSNI NA SEBE! Crna Gora uskoro slavi godinu dana nezavisnosti cime je ostvaren san raseljenih Crnogoraca i sa ponosom i nestrpljenjem smo ocekivali momenat da imamo svoje nacionalno predstavništvo. Ali, umjesto toga, vlada nezavisne Crne Gore ponovo nas prepušta velikosrpskoj emigraciji i njihovoj logistici: SPC, kadrovima po ambasadama i konzulatima i šovinistickim medijima koji su jedva docekali ovo poniženje. Generalnim Sporazumom sa Beogradom konzularnu zaštitu crnogorskoj dijaspori pružace, kako saznajemo iz štampe, diplomatsko konzularna predstavništva Srbije. Ona ce štititi interese Crne Gore i njenih gradjana u inostranstvu. Takodje, citamo i da je izvanredni i opunomoceni ambasador Crne Gore u Srbiji Anka Vojvodic otišla na divan Vuku i odsjela u prijateljskom dugom razgovoru te da su se o svemu dogovorili – kao u „stara dobra vremena“! Umjesto da posjeti crnogorske iseljenike u Lovcencu koji su, pod okriljem udruženja Krstaš, dali izuzetan doprinos obnovi crnogorske državnosti i da im ukaže makar djelic pažnje što se i njihovom zaslugom našla u Beogradu - gospodja Vojvodic je, po nalogu svoje vlade i povodeci se onom Njegoševom da V(v)uk na ovcu svoje pravo ima, bez pogovora Beogradu prinijela u paketu i crnogorsku dijasporu! Naime, ispalo je mnogo lakše odreci se svojih iseljenika nego li razmatrati pojedinacne slucajeve i Sporazum sa Beogradom praviti onamo gdje je to moguce. U Australiji to, sigurni smo, nije ostvarivo. Barem ne za jedan duži vremenski period, jer je ovdje sva diplomatija pod direktnim uticajem ekstremista Srpske pravoslavne crkve koji diktiraju uslove pod kojima ce srpska dijaspora sa istima saradjivati. Ako crnogorski buzdet ne može da izdrži široku diplomatsko konzularnu mrežu – zato postoje druge forme zastupanja iz bogate diplomatske prakse. To bi neko u MIP-u trebalo da zna. Ocigledno da to neko ne želi!? Podsjetimo da je ova zajednica još ranije predlagala da o svom trošku osnuje i održava Crnogorski trgovacki centar – što je ignorisano, kao što su ignorisani svi naši pokušaji u poslednjih 5 mjeseci da dobijemo bilo kakvo objašnjenje po ovom izuzetno važnom pitanju. A svojski smo se potrudili!      Prvo smo se javili pomocniku ministra u sektoru za konzularne poslove i iseljeništvo koristeci se e-mailom na vladinom sajtu. Nije odgovarao pa smo mu uputili novi dopis. Nista. Zatim smo se obratili Centru za dijasporu koji su nas uvjeravali da je dopis proslijedjen te da se oni nešto pretumbavaju i da cemo uskoro dobiti odgovor. Ponovo smo se javili Centru i opet ništa, zatim pišemo e-mail i pismo i sve to i faksiramo na adresu ministra inostranih poslova i ponovo ništa. Pokušavamo da probudimo savjest sa prilogom u Monitoru na temu nedostatka kulture u ophodjenju prema instituciji ODGOVORA! Opet jedno veliko NIŠTA! Ponovo pišemo Centru i ponovo ništa. Potom šaljemo dopise na adrese SVIH u vlasti koji imaju e-mail i opet ništa!!! Od svih clanova koji imaju e-mail ni jedan jedini se nije našao da uzvrati na naše pismo! Zaista teško razumljiv odnos. Stoga nije iznenadjenje da je beogradski sporazum i ovakav odnos izazvao žestoke reakcije medju crnogorskim iseljenicima u Australiji! Pitamo se kuda ide nezavisna Crna Gora cije su temelje udarili crnogorski patrioti širom svijeta? Ko brine o njenom nacionalnom indetitetu – zar oni koji su sve cinili da ga unište? Nije u pitanje samo konzularna zaštita - svaka nova država treba prvo da se predstavi medjunarodnoj zajednici i stvara svoju afirmaciju. Upravo su iseljenici u prošlosti cinili sponu prijateljstva sa zemljama u kojima žive i bili faktor saradnje. Danas, kada su najviše potrebni novoj državi ona ih se odrice. Smatramo da se radi o jednoj nedostojnoj nagodbi i sa žaljenjem moramo reci da se osjecamo prevarenim, a pokušaju da budemo poniženi cemo se oduprijeti kao i svaki put do sada. Takav Sporazum cemo smatrati nevažecim pa cemo konzulat i ambasadu zaobilaziti u širokom luku, kao i do sada, cekajuci da nekome od odgovornih u Crnoj Gori proradi savjest ili na vlast dodje neka druga vlada koja ce imati više razumijevanja za svoju dijasporu.