PRILOZI, PISMA I DISKUSIJE - III > JAVOROV LIST I CRNOGORSKI LAV - IV


29 Apr 2012

 

  
 

I dio II dio III dio IV dio V dio VI dio VII dio VIII dio  

Janko BRAJOVIĆ - CRNOGORSKI VAJAR 
 
"Ovo otkriće posvjećujem svima onima koji nesebično pomagahu Crnu Goru i njeni narod i koji na najbolji način pronosiše slavu crnogorskog bića. " - Zoran V. Raičević, Toronto, 29. April 2012. godne.


Reče mi jedan moj prijatelj sa Cetinja, kako Crna Gora i crnogorski narod imaju mnogo umnijeh glava: akademika, profesora, kulturnih radnika, rizničara, istoričara....; a da mnogi od njih (liše pojedinih), ne šćahu crnogorskoj javnosti prezentovati i neke velike istine iz njene istorije (a mogahu)... A i znamo zašto: time bi njihove doktorske disertacije, kao i naučni radovi, bili oboreni pred sudom nauke i činjenica, a zašto i ne reći - njihova odbrana Crne Gore bi bila razotkrivena kao bjelaško-zelenaška igra za ostvarivanje ličnih, a ne državnih interesa.

Listajući katalog umjetnika Kanade, naiđoh na ime jednog Crnogorca, kojeg mnogi u Crnoj Gori zaboraviše, a do sada ga pomenu samo jedno čeljade iz Kalifornije, i to površno, u jednom tekstu o princu Milu Petroviću. Na spisku priznatih i poznatih umjetnika Kanade, nađoh ime JANKO BRAJOVIĆ ILI  Yanko Brayovitch. Istina, to mi i ne privuče toliku pažnju koliko njegovi tragovi koje ovaj umjetnik- vajar ostavi u Kanadi, ali i šire. Ovaj put, zbog crnogorske javnosti, otkrićemo mnoge napoznanice o ovom čovjeku, ali i objaviti mnoge istine.

Počnimo redom.

Janko Brajović je rođen u Rijeci Crnojevića, 1889. godine. Višu školu za vajarstvo je završio u Beču. Nestanak crnogorske države, 1918. godine, Janko je doživio veoma teško. Pokušao se tome oduprijeti šireći istinu o Crnoj Gori, u Velikoj Britaniji, Kanadi, Sjedinjenim Američkom Državama. Zbog svojih aktivnosti dospijeva u zatvor Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, đe u ropstvu provodi oko 3 godine.

Uspijeva da pobjegne iz zatvora i nikad se više nije vratio na prostor tadašnje Kraljevine SHS. Odlazi u London, pa zatim u Kanadu, Sjedinjenje Američke Države, Meksiko, Kubu, đe je iza sebe ostavio velike radove u vajastvu.

Ranije smo pisali o prvoj pośeti Kanadi, neđe 1928. godine, kada je crnogorski vajar došao u pośetu kanadskom generalu Frederiku Burnhamu, velikom borcu za crnogorske interese. Ovaj web site je objavio fotografiju sa tog dočeka, u Halcyon, Kanada, kada su Frederick Burhnam i njegova supruga Anna dočekali gosta obučeni u crnogorsku narodnu nošnju, sa crnogorskim ordenima na grudima.

Takođe, tada smo objavili i fotografiju poprsja biste generala Burhnama, koju je uradio Janko Brajović, čije postavljanje je bilo planirano na Cetinju. Ali zbog prilika u Crnoj Gori, ova bista nije nikad stigla u crnogorsku prijestolnicu. Prema pisanju Nelson Daily News-a, u požaru, 18. Februara 1955. godine, koji je zahvatio i lječilište u poznatoj banji Halcyon Hot Springs (lječilište je, inače, bilo vlasništvo generala Burnhama) general  je nastradao, a sa njime i ova bista. 

Pošto smo mi vazda na tragu novim otkrićima, saznali smo da se jedna druga, poznatija, bista nalazi u Kanadi i da je rađena rukom ovog vrsnog crnogorskog vajara.

Naime, u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija, u gradu Vankuveru, ispred Gradske Kuće nalazi se bista poznatog gradonačelnika ovog grada - Gerarda MekGira. (Gerard Graton McGeer). Iz arhive grada Vankuvera uspjeli smo da dobijemo kopiju dokumenta đe su zavedeni osnovini podaci o ovoj bisti.

Bista je otkrivena 18. Oktobra 1948. godine. Danas nalazi ispred Gradske Kuće u Vankuveru. Ideja da se uradi bista je potekla od grupe biznismena iz ovog najvećeg grada Britanske Kolumbije, sa ciljem da se oda počast gradonačelniku koji je veoma puno uradio za ovaj grad.

                             
 

Gradonačelnik MekGil je bio poznat kao čovjek koji je donio mnoge reforme u gradu, a takođe njegovom zaslugom sagrađena je i Gradska Kuća ( Skupština). Za vajara je izabran Janko Brajović koji je za nekoliko mjeseci, u bronzi, napravio postolje, torzo, gradonačelnika. 


Jedno od remek djela ovog crnogroskog slikara je i bista, ženski torzo. Povodom ovog otkrića, dobili smo od jedne porodice iz Toronta pismo sljedeće sadržine: " Bilo bi lijepo da Crna Gora zna o ovom remek djelu, koje se sada nalazi u pośedu jedne porodice ( ne želimo otkriti  identitet). Janko Brajović je u bijelom mermeru isklesao torzo đevojke u koju je bio ludo zaljubljen. Ova bista je bila u vlasništvu te iste đevojke od 1948. (kada je Janko umro), pa sve do njene smrti 1970. godine, da bi potom bistu otkupila jedna porodica".

                                   
 

Kao što se na slici vidi - radi se o skulpturi isklesanoj u jednom komadu bijelog mermera, izvanredno izrezbarenog; glava đevojke je okrenuta u stranu a oči su poluzatvorene i odaju sliku pospanosti ( a možda i zaljubljenosti). I pored određene golotinje i erotskog naboja na ovoj bisti, primjetan je ośećaj spokoja.

Pored svoje ljepote i savršenosti u vajarstvu, ova bista je predstavljala i najitimniji dio Jankovog stavaralaštva. Na poleđini, Janko je isklesao J. Brayovitch, a pored imena se nalazi i neki kružni simboli, čije značenje nije odgonetnuto.
 


JANKO BRAJOVIĆ URADIO BISTU I POZNATOM NOBELOVCU

Naš web site nastavlja sa otkrićima vezanim za rad (možda najvećeg) crnogorskog vajara. Janko Brajović je isklesao u mermeru i bistu, poprsje dobitnika Nobelove nagrade, Britanca Ronalda Rosa.

Lord Ronald Ross je rođen 1857, godine, umro 1932. godine je bio Britanski doktor koji je dobio Nobelovu nagradu za Medicinu 1902. godine za njegovo otkriće u liječenju malarije. Otkriće ovog doktora je dovelo do velikog pomaka u liječenju ove zarazne bolesti širom svijeta. Danas, više Univerziteta i škola u Velikoj Britaniji, kao i mnoge naučne institucije nose ime ovog naučnika.

Naš vajar je pozvan da dođe u London 1925. godine, pošto je već imao svjetsku reputaciju da je vrhunski vajar. Naš vajar je rad na bisti - poprsju Ronalda Rosa počeo 1926. godine u jednom komadu mermera.
_______________________________________________________________________________

JANKO BRAJOVIĆ URADIO BISTU NEPROCJENJIVE VRIJEDNOSTI

  

Jedno djelo Janka Brajovića je i dan danas sakriveno od očiju javnosti. Radi se o bisti poglavice Indijanaca sa prostora današnje Kanade i Sjedinjenih Američkih Država - CRVENOM INDIJANCU. OVO DJELO JE NEPROCJENJIVE VRIJEDNOSTI I JEDINA JE SKULPTURA U MUZEJU TATE U LONDONU, ENGLESKA, KOJA SE MOŽE VIĐETI SAMO UZ SPECIJALNU DOZVOLU.  NIKAD NIJE DOZVOLJENO NI FOTOGRAFISANJE OVE SKULTPURE.

Radi se o skulpturi neprocjenjive vrijednosti i kvaliteta.

NASTAVAK

 ©  2005 - 2018 www.montenegro-canada.com  All rights reserved