PRILOZI, PISMA I DISKUSIJE - III > JAVOROV LIST I CRNOGORSKI LAV - V


17 Aug 2012

 



 

I dio II dio III dio IV dio V dio VI dio VII dio VIII dio  


Kamp Tri Rijeke, Halifaks i Edmonton   
 


Prvi Svjetski Rat je donio jednu od najvećijeh pogibija u novijoj svjetskoj istoriji. Ni Crna Gora nije bila pošteđena. Diljem Amerike i Kanade stizale su depeše o tome kako je situacija u Crnoj Gori teška. Crnogorskom Kralju je trebalo boraca.... Front je bio veliki... Najveći pokret crnogorske dijaspore u istoriji desio se upravo na prostorima Kanade. Hiljade Crnogoraca koji su živjeli u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi - odlučio je da organizovano pođe prema domovini i pomogne Kralju u presudnijem bitkama.

Na svom putu za Crnu Goru, Crnogorci su prvi put došli u malo kvebeško mjesto, đe se rijeka Svetog Mauricijusa na samom ušću razdvaja tri različita toka, ulijevajući se u veliku rijeku Svetog Lovra. To mjesto u kanadskoj provinciji Kvebek se zvalo - TRI RIJEKE.

Na gornjoj slici prikazana je atmosfera u vojnom kampu Tri Rijeke u vrijeme boravka crnogorskih dobrovoljaca 1915. godine. Pretpostavlja se da je kroz ovaj logor prošlo od hiljadu i po do dvije hiljade crnogorskijeh čeljadi.

Naši iseljenici su dolazili iz raznijeh pravaca - Njujork, Čigago, Bjut Montana, Detroit, Vankuver, Toronto, Otava, Jukon, Montreal... Više njih je sa sobom nosilo i muzički instumenat gusle, čije strune su parale tišinu kanadskijeh noći... Mnogi Crnogorci su pamtili i prepričavali boravak crnogorskog guslara Petra Perunovića Peruna u Americi i njegove guslarske večeri. Petar Perunović je došao iz pješivačkog mjesta Drenovštica u Ameriku sa ciljem da obilazi crnogorske iseljenike i da kod njih budi rodoljubiva ośećanja neposredno pred Prvi Svjetski Rat. Pirunov boravak je ostavio nevjerovatni utisak na naše isljenike. Kasnije, Perun obilazi i srpske iseljenike i među Srbima postaje slavan, što će i odrediti njegov daljni život.

Iz vojnog kampa Tri Rijeke, dobrovoljci su se organizovano prebacivali u najpoznatiju vojnu luku Śeverne Amerike - Halifaks. Od Halifaksa postojala je česta veza sa Evropom. Prvim brodom iz Halifaksa za Solun krenulo je više od hiljadu crnogorskih dobrovoljaca. Skoro svi su uzase imali levore. Nosili su, takođe, i kofere sa ličnim stvarima, a neki i pozamašne sume novca, zlata, nakita..., kao i knjige, suvenire, zastave...



Nakon prvog uspješnog prebačivanja za Evropu, došlo je i do, našoj javnosti poznatog, prebačivanja crnogorskijeh dobrovoljaca, neđe oko 500 čeljadi, iz Halifaksa za Napulj u Italiji. Ovaj put je, nažalost, imao tragičan nastavak. U brodu Brindizi, na liniji Brindizi - Medova, došlo je do tragedije na Badnji Dan, 06. Januara 1916. godine. Usljed nailaska na minu, brod sa Crnogorcima je potonuo blizu Medove, kod Albanije, odnijevši sa sobom 395 putnika. Spašeno je 145 čeljadi.

Ovom prilikom ćemo se pozabaviti informacijama o boravku naših iseljenika u Kanadi; da li se mogu saznati neki detalji o njihovom putešestviju, imena dobrovoljaca?... Luka u Halifaksu je pośedovala mnoštvo fotografija, brodske liste, spisakove putnika..., đe se moglo naći podosta informacija o putevima Crnogoraca u kanadskoj provinciji Nova Skotska.

Međutim, Decembra 1917. godine u luci, koja je bila utočište stotinama ratnih brodova i vojnika iz cijelog svijeta, desila se tragedija razornih razmjera. Prilikom sudara dva ratna broda puna eksploziva i municije, došlo je do ekspozije u kojoj je poginulo oko 2 hiljade ljudi, ranjeno 9 hiljada, uništeno oko 10 hiljada kuća. Ušljed ovoga, mnogi zapisi u fijokama luke, iz vremena koje smo gore spomenuli, su izgubljeni zanavijek.

Ipak, zabilježeno je  više pokušaja sa crnogorske strane da se o putevima Crnogoraca u Kanadi nešto više sazna i to ovjekovječi. Centar za iseljenike Crne Gore je objavio knjigu Medova 1916- 2008. U knjizi se navode, istina na nekim mjestima - šturi, podaci o putevima Crnogoraca kroz Kanadu tokom 1915. godine. Mnogi podaci o tom vremenu su i danas nedostupni. Neka dokumenta su pohranjenja u privatnim ili državnim zbirkama diljem Amerike i Kanade. Na osnovu spiska putnika koji je objavljen u knjizi ne može se saznati da li se radi o crnogorskim isljenicima iz Sjedinjenijeh Američkijeh Država ili Kanade.

Par Crnogoraca u Kanadi je početkom Novog Milenijuma pokrenuo inicijativu da se u gradu Halifaksu dostojno obilježi 1915. godina i postavi spomen ploča - zahvalnosti crnogorskog naroda narodu Kanade na pomoći u presudnijem godinama.

Po logici stvari, ta inicijativa bi trebala biti upućena crnogorskoj Amasadi u Sjedinjenijem Američkijem Državama koja ima jurisdikciju i nad teritorijom Kanade. Crnogorski Ambasador iz Vašingtona je pośetio Crnogorce u Kanadi, ljeta 2007. godine. To je bio prvi put da Crnogorce obiđe crnogorski Ambasador ili konzul u potonjih više od 80 godina.

Takođe, u kanadskim arhivama naišli smo na dokumenta koji govori o odlasku dijela crnogorskih dobrovoljaca iz Edmontona za Crnu Goru, 1915. godine.

nastavak

 

 ©  2005 - 2019 www.montenegro-canada.com  All rights reserved