Header Graphic
Crna Gora u tekstu i slici > Gradovi CG - primorski


 

BUDVA      

 

Web site: www.budva.cg.yu

 

Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu. Legenda, koja svoju potvrdu ima u mnogim grckim mitovima, kaze da je Budvu osnovao Kadmo, sin fenicanskog kralja Agenona. Protjeran iz Tebe stigao je u ove krajeva na volovskoj zaprezi i osnovao Budvu. Ima provrsinu od 122km2 i oko 13000 stanovnika. U njenom sastavu su i Sveti Stefan, Petrovac i jos 31 manje mjesto. Pripada joj 21 km najljepseg dijela nase obale, koja se inace ubraja u najatraktivnije obale svijeta. Na njenom prostoru se nalazi 17 plaza, medju kojima su posebno interesantne: Jaz, Mogren, Slovenska plaza, Becici, Kamenovo, Przno, Sveti Stefan, Milocer i Petrovac. U njenim hotelima je obezbijedjen smjestaj za preko 50000 turista.

Stari budvanski grad lezi na malom ostrvu koje je pjescanim sprudom povezano s kopnom i pretvoreno u poluostrvo. Opasana je bedemom nastalim krajem XV vijeka koji predstavlja srednjovjekovni fortifikacioni sistem s gradskim kapijama, odbrambenim zidovima i kulama. Urbanisticki, grad je sklop uskih ulica i manjih trgova sa vrijednim spomenicima raznih mediteranskih kultura koje se obiljezile njegov razvoj:

- Crkva Sv. Ivana, VII vijek, sa slikama i ikonama mletackih majstora perioda od XV - XVII vjeka. Crkva raspolaze bibliotekom i arhivom u kojima se cuvaju dragocjeni primjerci starih crkvenih knjiga.
- Crkva sv. Bogorodice - Marije in punta iz 840. godine. Sagradili su je benediktanci.
- Crkva sv. Save nastala je u doba Nemanjica, u XIV vjeku. Prvi put se pominje 1413. godine u povelji Zetskog vladara Balse III.
- Crkva sv. Troice - 1804. godine, ispred crkve je grob Stjepana Mitrova Ljubise, istaknutog knjizevnika. Nalazi se ispred Citedele u starom gradu.

Budva je danas metropola turizma, grad teatra, festivala i praznika. Ljetnja pozornica kulturnih zbivanja.

 

 

PETROVAC

     Petrovac je veoma staro naselje gradskog tipa sto u prvom redu mora zahvaliti svojem polozaju na raskrscu puteva za Budvu, Bar ,Skadarsko jezero i Podgoricu. Rimski mozaici su iz III i IV vijeka. Na njima su zanimljivi motivi: tri ribe sa zajednickom glavom na manjem i dekoracija u vidu ornamentiranih pravougaonika s 12 polja na vecem mozaiku. Radjeni su od kamena u sest boja, a nalaze se u Miristima. Predpostavlja se da su ovi podni mozaice dio vilae rusticae.
     Petrovac je veoma staro naselje gradskog tipa sto u prvom redu mora zahvaliti svojem polozaju na raskrscu puteva za Budvu, Bar ,Skadarsko jezero i Podgoricu. Rimski mozaici su iz III i IV vijeka. Na njima su zanimljivi motivi: tri ribe sa zajednickom glavom na manjem i dekoracija u vidu ornamentiranih pravougaonika s 12 polja na vecem mozaiku. Radjeni su od kamena u sest boja, a nalaze se u Miristima. Predpostavlja se da su ovi podni mozaice dio vilae rusticae.
       Stariji naziv za gradic je Lastva, a prvi put se javlja u "Ljetopisu popa Dukljanina" iz XII vijeka. Najstarija naselja bila su na Medinsovom krsu i kod Djurdjeva brda. Lastva se spomnje za kralja Milutina 1307. godine. Naselje uz obalu formira se krajem XVIII vijeka, kad Lastva broji oko 400 stanovnika.
       Iz srednjeg vijeka brojni su vrijedni, uglavnom sakralni spomenici. Crkve Sv. Tome i Sv. Ilije gradjene su u XIV i XV vijeku. Kasnijim gradjevinskim zahvatima mijenjaju svoj izvorni oblik.
       Tvrdjavu Kastio podigli su Mlecani u XVI vijeku. U njoj je bio mletacki garnizon, po njoj i naziv Kastel Lastva ili krace Kastio.
       Najstarija sanitarna zgrada u cijelom kraju bio je Lazaret u Petrovcu iz XVI vijeka. Sluzio je kao karantin i za smjestaj bolesnika u vrijeme epidemija. Sacuvane su zidine Lazareta.
       U okolici Petrovca ima vrijednih prirodnih znamenitosti i spomenika kulturne bastine. Ispred Petrovca su ostrvca Katic i Sv. Nedjelja. Katic je hrid na kojoj ima nesto vegetacije do je Sv. Nedjelja gola hrid na kojoj je sagradjena zavjetna crkva novcem prikupljenim od mornara, za sretnu plovidbu
       Ispred Petrovca nalaze se dva ostrvceta: Katic i Sveta Nedjelja, sa crkvicom na hridini, koju je, prema predanju, sagradio moreplovac, koji se, poslije brodoloma, spasao na tom ostrvu.

SVETI STEFAN 

Kao nasukana kamena ladja, u središnjem dijelu Budvanske Rivijere  "usidrio" se Sveti Stefan. Nekadašnje ribarsko seoce, koje se u spisima prvi put pominje 1442, od 1960. je svjetski poznat grad-hotel sa konfornim vilama i apartmanima. Prema jednom predanju, Paštrovici su naseobinu sagradili blagom otetim od Turaka u 15.vijeku. Stoljecima kasnije, Sveti Stefan bio je i sjedište Paštrovica, a gdje je zasijedao i odluke donosio i njihov sud zvani -bankada. Ova tradicija odrzala se do danas. 

Baveci se uglavnom ribarstvom i maslinarstvom, negdašnji zitelji ovog ostrvceta, tjerani tegobnim zivotom i oskuidicama, napuštali su ga i u potragu za boljim zivotom kretali put Carigrada, a kasnije Amerike i daleke Australije. Kraj drugog svjetskog rata ostvrce je docekalo gotovo pusto. Zahavljujuci ideji istaknutioh crnogorskih slikara, poput Lubarde i Milunovica, grad-hotel svoje prve goste primio je prije cetrdeset godina. Ubrzo dobija i titulu jednog od najekskluzivnijih ljetovališta na svijetu. Drzavnici,visoki politicari, inudstrijalci, filmske zvijezde, vrhunski sportisti, uglavnom su njegova klijentela. Narocito u prestiznoj i vec legendarnoj vili "118", gdje dnevni najam doseze i 1.500 dolara.

"...Kao da sam se vratila u grad iz najljepše bajke mog djetinjstva", kazala je za jedne posjete Svetom Stefanu italijanska filmska diva Sofija Loren.

 

KOTOR   

Web site:www.kotor.cg.yu


Stari kotorski grad je jedna od najbolje sacuvanih srednjevjekovnih urbanih cjelina ovog dijela Mediterana, koja je uspjela da odrzi svoju srukturu tipicnu za gradove od 12. do 14. vijeka. Asimetricni sklop uskih ulica i trgova obiluje brojnim vrijednim spomenicima srednjevjekovne arhitekture koji su doprinijeli, pored ostalih ljepota, da Kotor bude uvrsten u UNESCO-ov spisak "Svjetske prirodne i kulturne bastine". Kulturno nasledje ovog grada cine gradjevine posebne po arhitektonskom stilu i jedinstvenom uklapanju u ambijent. Kao svjetska vrijednost sacuvan je fortifikacijski sistem Kotora koji cine zid duzine 4,5 km, visine do 20 m i sirine do 15 m i zastita s mora. Bedemi su zaceti jos u ilirsko doba i razvijani sve do XVIII vijeka. Od troje gradskih vrata najstarija su "juzna", dijelom nastala u IX vijeku, dok su "Sjeverna" i "Glavna" sagradjena u stilu renesanse polovinim XVI vijeka. Reprezentativni spomenik romanske arhitekture na Jadranu predstavlja velelepna kotorska katedrala Svetog Tripuna, podignuta u 1166. godine, izgradjena na ostacima ranijeg hrama iz IX vijeka. U njoj se nalaze ostaci fresaka iz XIV vijeka i bogata riznica sa djelima domaceg i venecijanskog zlatarstva od 14. do 20. vijeka. Pored katedrale, u prostoru grada sacuvana je bogata bastina sakralne arhitekture od 12. do 20. vijeka:

- Romanicka crkva Sv. Luke sagradjena za vrijeme vladavine velikog zupana Nemanje i njegovog sina Vukana 1195. godine;
- Romanicka crkva sv. Ane s kraja 12. vijeka, s freskama iz 15. vijeka;
- Romanicka crkva sv. Marije iz 1221. godine. U njoj se nalaze ostaci monumentalnog fresknog slikarstva, kao i ranohriscanski baptisterijci;
- Goticka crkva sv. Mihovila sagradjena na ostacima benediktanskog samostana iz 7. vijeka, s freskama iz 15. vijeka;
Crkva Sv. Klare iz 14. vijeka, sa izuietno lijepim mramornim oltarima, radom Franceska Cabiance iz 18. vijeka;
- Crkva Gospe od Zdravlja, 15. vijek;
- Pravoslavna crkva sv. Nikole, s pocetka 20. vijeka, s bogatom zbirkom ikona.

U gradu se nalaze i mnogobrojne palate: palata Drago, s gotskim prozorima iz 15. vijeka; palata Bizanti iz 17. vijeka; palata Pima, s tipicnim oblicima renesanse i baroka, 16. vijek; palata Grubonja, sa ugradjenim grbom stare kotorske apoteke, osnovane 1326. godine; palata Grigurina iz 18. vijeka, danas zgrada Pomorskog muzeja, kao i Sat kula iz 16. vijeka, pored koje se nalazi srednjevjekovni stub srama.

 

 

DOBROTA 

Razvijala se uz Kotor i dijelila njegovu sudbinu do 1704.godine, kad je, milošcu Mlecana, postala autonomna opština. Kao nasobina duz sedam kilometara obale, pominje se još u 12 vijeku. Nekoc je imala najviše jedrenjaka duge plovidbe i zahvaljujuci svojim kapetanima bila jedno od najbogatijih mjesta u Boki. O njihovim prekookeanskim avanturama i danas svjedoce brojne palate i hramovi, gradeni u stilu baroka od 17. do 19.vijeka. Najstariji spomenici Dobrote su crkve sv. Ilije i Gospe od Milosrda iz 14.vijeka. A, svojom monumentalnošcu posebno se ovdje istice crkva Sv. Eustahija iz 18.vijeka sa bogatom riznicom u kojoj se cuvaju brojne dragocjene slike, crkveni obredni predmeti, ali i ratni trofeji iz borbi protiv Turaka na kopnu i moru. Oltar ove crkve od prije desetak godina krasi i impozantan mozaik površine stotinjak kvadrata, rad istaknutog hrvatskog umjetnika Ede Murtica.

 

PERAST

Nalazi se 12 km zapadno od Kotora i predstavlja najbolje sacuvanu baroknu cjelinu Jadrana. Grad uspon dozivljava u 17. i 18. vijeku uporedo sa jacanjem svoje mornarice. U to vrijeme nastale su i najljepse gradjevine u ovom utvrdjenom gradu. Palate cuvenih pomorskih kapetana iz ovog kraja pripadaju baroknom stilu i nastale su u vrijeme cvjetanja pomorstva. Medju njima se isticu Bujoviceva iz 1693. godine, Zmajevica, Badovica i Smekja.Od spomenika kulture izdvajaju se:

- Crkva sv.Nikole nastala u periodu 15.-17. vijek. Ima bogatu crkvenu riznicu.
- Parohijska crkva cija je izgradnja zapoceta 1740. godine po projektu venecijanskog arhitekte Djuzepea Beatija. Izgradjeni su samo zvonik i apsida, dok je oblik crkve u cjelini poznat zahvaljujuci sacuvanoj drvenoj maketi.
- Crkva sv. Djordja podignuta na ostrvu ispred Perasta. Pripadala je benediktanskom manastiru sagradjenom u 12. vijeku.
- Crkva Gospe od Skrpjela, barokna crkva sagradjena 1630. godine na vjestackom ostrvu ispred Perasta, na kojem je 1452. postojala mala kapela. Posjeduje bogatu muzejsku zbirku likovnih djela italijanskih majstora. Crkvu je sa 68 slika ukrasio Tripo Kokolja, slikar iz Perasta - najpoznatije ime naseg baroknog slikarstva sa kraja 17. vijeka.

 

 

 PRCANJ

Pod imenom Perzano ili Persano, Prcanj se pominje u 13.vijeku i zavicaj je cuvenih bokeških ratnika, ali i vještih pomoraca koji su još u 17.vijeku odrzavali prvi poštanski saobracaj izmedu Venecije i Carigrada... Danas je prcanj riznica više kultuirnoistorijskih spomenika koji svojom arhitekturom i kulturnim blagom zadivljuju posjetioce. Medju njima je posebno dominantna Zupna crkva, posvecena rodenju Bogorodice na padini Vrmca, inace i najveca u Boki Kotorskoj. Od tesanog korucuilanskog kamena gradena je po zamisli mletackog arhitekte Bernadina Makarucija od 1789. Danas su uz crkvu i biste NJegosa, Andrije Zmajevica, Josipa Juraja Štrosmajera, Andrije Kacica-Miošica, Franja Ucelinija, te Joza Ðurovica kapetana i voda narodnog preporoda u Boki, kao i cuvenog Iva Vizina, pomorca koji je oplovio svijet...

Osim raskošne starine, Prcanj danas plijeni atraktivnim mediteranskim ambijentom i prelijepim plazama.

 

RISAN

Nastao sredinom 3.vijeka prije naše ere, Risan se smatra najstarijim gradom u Boki. Sudeci po antickim napisima, utemeljili su ga pripadnici ilirskog plemena Risoniti. Prema predanjima, bio je središte pomorstva, zanatstva i trgovine ilirske drzave. A po legendi, pred naletom Rimljana, ovdje se sklonila ilirska kraljica Teuta. No, kako Risinium nije odolio, naovodno se je ocajna Teuta skocila u more i tako skoncala.

Dolaskom Rimljana, grad nije nestao. Naproitiv, postao je centrom rimske provincije i dobio status municipija. Iz tog perioda i poticu ostaci palata, gradenih od prelijepog grckog mermera, ukrašavane skulpturama i raskošnim mozaicima. Tako su u jednoj palati iz 2.vijeka otkriveni mozaici koji se ubrajaju u najljepše evropske spomenike ove vrste! Risanski mozaici inace su višebojni. A najljepši medu njima predstavlja figuru HIpnosa, boga sna blazeno usnulog u svom lezaju. Znalci tvrde da je ovo jedina mozaicna figura bozanstva sna u svijetu!

Na raskrsnici puteva, uz cuvenu bolnicu za koštana oboljenja, zaduzbinu mještanina Vasa Cukovica, te uz hotel "Teuta", Risan je i primamljivo turisticko mjesto na mapi Boke Kotorske.


 

HERCEG NOVI

Web site: www.hercegnovi.cg.yu

Podignut je na samom ulazu u Bokokotorski zaliv. Obuhvata povrsinu od 235 km2 a u njemu zivi oko 30000 stanovnika. U osobenosti Herceg Novog spadaju i njegova klima i biljni svijet. Tesko da igdje na manjem prostoru postoje vece klimatske razlike nego ovdje, gdje covjek moze istovremeno da uziva u toplom primorskom suncu i da istovremeno na okolnim planinama gleda snijeg. Herceg Novi je inace i grad cvijeca koje su njegovi mornari donosili iz svih krajeva svijeta. Narocito je poznat po mimozi, koja cvjeta usred zime (pocetkom februara) i u ciju se cast svake godine odrzavaju - Dani Mimoze. Medju bogatim kulturno istorijskim spomenicima su i poznate tvrdjave Forta Mare i Spanjola. Ima bogat zavicajni muzej i arhiv. Tu je i pomorski muzej "Kapetana Stumberga" u kome su smjesteni vrlo interesantni modeli starih brodova i drugi predmeti vezani za zivot pomoraca i etnografiju ovog kraja. Jos prije nekoliko decenija je u brosurama inoturoperatora zapisano da je  Herceg Novi "kamena slika i remek-djelo civilizacija, ali i raskosna botanicka basta.  Svoje bujno mediteransko zelenilo, tu cudnu scenografiju iza "Kapije Boke", stekao je, uglavnom, zahvaljuci generacijama pomoraca koji su s brojnih vijaca donosili sadnice palmi, oleandara, eukaliptusa, agava, kaktusa, bambusa, magnolija i ostalog egzoticnog rastinja. Kao "grad vjecnog zelenila, sunca i skalinada", svojevremeno ga je opisao i nobelovac Ivo Andric, i sam, poput mnogih pisaca, ostavljajuci svoju "jesen zivota" u Herceg Novom.

Utemeljio ga je bosanski kralj Tvrtko I, proljeca 1382. Gradom ce ga naciniti tek njegov nasljednik i sinovac Stjepan Vukcic - Kosaca, poznatiji kao Herceg Stjepan, po kome ce grad i dobiti danasnje ime. Uz susjedni Dubrovnik, Novi ubrzo postaje znacajan privredni, politicki i kulturni centar na moru.

Sem Turaka za njega su se otimali i Spanci, Mleci, Francuzi, Englezi, Rusi, Austrougari... Svaka je imperija i velesila ovdje ostavila znacajne civilizacijske  tragove u brojnim fortifikacijskim, ali i sakralnim i drugim gradjevinama. Tako je Herceg Novi danas riznica raznorodnih stilova, od orijentalne arhitekture do baroka. Gradom dominiraju kule Forte mare, Spanjola, Kanli-kula... Sada su to, uglavnom, ljetnje pozornice na kojima se odvijaju programi vec tradicionalnih filmskih, muzickih i pozorisnih festivala. Reprezentativne spomenike i nasljedje iz stogodisnje vladavine Austrougarske predstavljaju tvrdjave na otocicu Mamula, te Prevlaka i Arza na samom ulazu u Bokokotorski zaliv.

Od sakralnih objekata dominatno mjesto zauzima Manastir Savina, jedno od najljepsih zdanja barokne arhitekture na Jadranu, gradnjom Male crkve zacet jos 1030. godine. Iz vremena mletacke prevlasti znacajno mjesto zauzimaju i crkve Sv. Jeronima, Sv. Antuna, Sv. Franje, a po znacaju uz njih je i crkva Sv. Leopolda Mandica, rodjenog Novljanina.

Ukoliko imate slikarskih ili spisateljskih ambicija, Herceg Novi je prava radionica u kojoj se masta lako pretace u djelo. Jer, sem pisaca i ljudi iz svijeta filma, ovo je prvenstveno i grad slikara, s desetak privatnih galerija i brojnim likovnim manifestacijama tokom citave godine. Medju njima je i prestizni Zimski likovni salon.

Najstariji festival u gradu je "Praznik mimoze" tokom januara i februara. Svetkovina u slavu ovog cvijeta traje nedjeljama. Poklonicima istorije bogate zbirke Zavicajnog muzeja pruzaju ponajbolju sliku o bogatom duhovnom nasljedju Novog.

Atraktivnim plazama i izletistima, poput Zanjica na poluotoku Lustica ili Borica na padinama Orjena, Hercegnovska Rivijera zaista nudi visestruke mogucnosti za aktivan odmor i rehabilitaciju brojnih gostiju. I najprobirljiviji tragaci za ovozemaljskom ljepotom ovdje mogu da je sretnu na setalistima i po nebrojenim skalinama kroz staru gradsku jegru... Svaki je korak ovdje, zapravo, otkrice i nova prica.

TOPLA


Topla je na sredokraci izmedju Herceg Novog i Igala. Samo ime otkriva da je ovo suncana oaza "zasijana" brojnim spomenicima kulture. U Toploj su se ugnijezdile i crkve Sv. Djordja i Sv. Spasa, u cijoj je blizini i stara skolska zgrada. Pod krovom ovog drevnog kamenog zdanja, obnovljenog 1999. cuva se i uspomena na prve djacke dane crnogorskog pjesnika i vladike Petra II Petrovica NJegosa. Tu, kod kaludjera Josipa Tropovica, buduci pjesnik svjetskog glasa i zacetnik savremene Crne Gore stekao je svoje osnovno skolsko obrazovanje.

 

IGALO

Ovdje su mnogi dolazili kao beznadezni slucajevi u invalidskim kolicima, a vracali se na vlastitim, zdravim nogama! Igalo je vec decenijama jedno od najpoznatijih ljecilisnih centara kod nas i u svijetu. Sve do sezdesetih godina ovog vijeka bilo je to rijetko naseljeno seoce, da bi u potonjih pet decenija izraslo u gradic koji se prakticno svojim krovovima spojio s Herceg Novim. Iz Igala se brodicima brzo stize na izletista Njivice, Zanjic, te u tajanstvenu Plavu spilju koju su mnogi dozivjeli kao "hram boga mora".

Na dokazano ljekovitom igalskom blatu izgradjen je savremeni Mediteranski zdravstveni centar, u kom odjenom moze da se lijeci i rekreira vise od hiljadu pacijenata. Posebno je cuveno po lijecenju reumatskih oboljenja. Tradicionalno, najcesci korisnici igalskih blagodeti su Skandinavci, narocito Norvezani. Lijek za svoje reumatske i ostale boljke ovdje su trazili i nalazili mnogi znameniti ljudi - krunisane glave, princevi i kraljevi. Cest gost Igala bio je i predsjednik bivse SFRJ, Josip Broz Tito. Za njegove potrebe, uz Institut je izgradjena vila "Galeb", danas rezidencijalni objekat Vlade RCG za visoke goste.

 

 

BIJELA

Bijela, postojbina vrsnih bokeskih brodograditelja. Brodogradiliste je tu postojalo jos za vrijeme osnivaca Herceg Novog- kralja Tvrtka. Umijece gradnje brodova domacim majstorima prenosili su najcesce gostujuci mestri iz cuvene korculanske skole. Na toj tradiciji nastao je i sadasnji kolektiv Jadranskog brodogradilista koji se uglavnom bavi remontom plovila, od prekookeanskih brodova do najmanjih camaca. Ukoliko imate vlastitu jahtu, provrazredan servis za vase plovilo naci cete kraj ovdasnjih dokova.

Znamenitost Bijele svakako je crkva Rize Bogorodice iz 14. vijeka, sa izuzetno vrijednim freskama, obnovljena i zasticena 1998. godine.

Dva hotela, "Park" i "Delfin", uz sve brojnije privatne pansione, definitivno su Bijeloj namijenili i buducnost zanimljivog turistickog mjesta. Uz Kamenare, gdje trajekti povezuju Novi i Tivat i Bijela je drugi stub "istocne kapije" Hercegnovske Rivijere.

 

TIVAT 

 

Smjesten izmedju poluostrva Vrmca, Tivatskog polja i  brda Krtola, Tivat ima najpovoljnije prirodne uslove za razvoj grada na Crnogorskom primorju. Obuhvata povrsinu od 46 km2 i u njemu zivi oko 13000 stanovnika. I ovdje su, zahvaljujuci geografskom polozaju, klimi i moru ljudi zivjeli od najstarijih vremena, sto potvrdjuju razni tragovi njihove kulture. Najmladji grad u Boki nastao je na prostranoj zaravni podno Vrmca. Ako je suditi po kotorskim arhivama, na ovom mjestu se u 14. vijeku pominju nazivi Teude, Theode i Theudo, sto asocira na vezanost za kraljicu Teutu. Na zalost, malo je pisanih tragova o zbivanjima na ovom lokalitetu u doba Nemanjica, Balsica, Crnojevica, Mlecana, Francuza i Austrijanaca. No, tokom srednjeg vijeka i kasnije, tivatska plodna i osuncana zemlja pripadala je uglavnom kotorskim, prcanjskim i dobrotskim plemicima. Tu su bili njihovi veliki posjedi, dvorci i ljetnjikovci, kao i zajednicka crkva sv. Antuna iz 1373. godine. Deo te ostavstine, nekada najbogatije porodice Buca, danas je i raskosan ljetnjikovac u kom se nalaze tivatski muzej i galerije. Na polutokoku Prevlaka bilo je sjediste Zetske mitropolije od 13. do 15. vijeka.

Tivat u gradsko naselje izrasta tek krajem 19. vijeka, izgradnjom Pomorskog arsenala 1889. Pola vijeka kasnije, "osvojice" ga - turisti. "Plavi Horizont", "Mimoza", "Kamerija, "Palma", samo su nazivi nekih hotela koji uz kucnu radinost mogu odjednom da prime i do osam hiljada gostiju. Atrakcija je turisticko naselje "Sv. Marko", izgradjeno za potrebe pariskog Mediteranskog kluba. Cine ga stotinak koliba u bujnom zelenilu za atraktivan odmor gostiju i u punom saglasju s prirodom.

Od 1971. Tivatski Aerodrom dobio je savremenu pistu i znacajna je vazdusna luka za domaci i inostrani aviosaobracaj. Turisticki potencijali Tivta tek treba da dozive punu valorizaciju. Samo uvale u blizini Prevlake, kao i na lokalitetima Zupa i Kaliman, pruzaju izuzetne uslove za izgradnju marina i jahting klubova, mada je Tivat i danas odlicno mjesto za nauticare kojima ovaj gradic tezi kao glavnim gostima u trecem milenijumu...


OSTRVO CVIJECA


Medju apartmanima turistickog kompleksa "Ostrvo cvijeca" na tivatskoj Prevlaci i medju gustim arheoloskim slojevima, u porti crkve pociva i neobicna prica o nesvakidasnjoj zeni koja je bila ispred svog vremena... Rijec je o kontesi Ekaterini Vlastelinovic iz porodice znamenitog zadarskog pjesnika i svestenika Jovana Sundecica, udatoj za bogatog Risljanina Iliju Veselinovica. Bez potomstva, ubrzo je u 25. godini ostala udovica. Uz zavjet da se vise nikad nece udavati, dama visokog stila kupuje za 400 dukata trecinu Prevlake od potomka kotorske porodice Drusko. Zavidno nasljedstvo i bogatstvo "uzidala" je u obnovu porusenih sakralnih objekata na otocicu. Mada nije odjevala odoru, ipak postaje monahinja i ktitor manastira. Otmjena grofica odabrala je isposnistvo za kraj zivota. Duhovni oci kazu: "Prigrlila je smirenje i poslusnost, cime je blagocestiva udovica postala zarucnica Hristova!" Predosjecajuci kraj zivota, kontesa Ekaterina je svoje zivotno djelo i svu preteklu imovinu zavjestala Petru II Petrovicu NJegosu. Sa ovim crnogorskim velikanom duha, tvrde hronicari, bila je u cestim kontaktima, bas kao i sa sv. Petrom Cetinjskim. Od nepoznatog ubice i s olovnim kursumom u tijelu, skoncala je na Prevlaci 2.marta 1842. gdje i danas pociva.

 

BAR

Web site: www.bar.cg.yu 

U podnozju Rumije nalazi se grad Bar na povrsini od 598 km2 i sa preko 40000 stanovnika. Bar je drevni grad koji je prvo podignut na kamenom platou ispod Rumije na visini od 110 metara nadmorske visine, da bi se tek u novije vrijeme "spustio" na obalu mora. Ima vrlo bogato kulturno istorijsko nasledje. Na njegovom podrucju se nalazi i 8 manastira i 11 crkava. U njemu je krunisan i prvi nas kralj (l077) Mihailo Vojisavljevic. Tu je nastao i poznati Ljetopis popa Dukljanina.

"U Baru sam se nastanio jer sam inace nepopravljiv barski covjek", secaju se mjestani reci svog veselog sugradjanina, strasnog ljubitelja "dobre kapljice", bivseg luckog radnika. Bar je prvenstveno znacajna pomorska luka ovog dijela Balkana i vazna zeljeznicka destinacija.

Ali, Bar ima svog starijeg brata na italijanskoj strani Jadrana - Bari. Ova paralela se pominje uz Stari Bar, smjesten pet kilometara od pristanista na padinama Rumije. Nakon decenija samovanja, starobarske zidine danas su kulturno srediste. Kad prilike dozvole lijepo je navratiti u atelje osobenog crnogorskog slikara Naoda Zorica, a i drugih umjetnika u obnovljenim kamenim kucama. Tu su relativno dobro ocuvani ostaci kula, ulicica i gradskih bedema. Narocito katedrala sv.Djordja i crkva sv. Nikole iz 13.i 14. vijeka. Tu su i palata sa ostacima zivopisa, turski amam...

Manje poeticno, ali cisto i skladno doimaju se nova barska naselja uz luku. Bar, naravno, nije samo lucki, no i turisticki grad. S plazama koje pocinju nedaleko od marine i vijugaju sve do sutomorskih strana, znacajno je turisticko srediste. Nadaleko su poznate plaze Sutomora, kao i uvala Canj, s lancem hotela i odmaralista.

Podneblje vrsnih uzgajivaca maslina i proizvodjaca maslinovog ulja moze se pohvaliti i najstarijom maslinom izniklom pre dva milenijuma! Ona je, uz luku koja se stalno siri, dominantan simbol grada. U obliku prastare masline je i plaketa medjunarodnog televizijskog festivala koji se svake godine odrzava u ovom miroljubivom gradu. Legenda kaze da se u srednjem vijeku nijedan Baranin nije mogao ozeniti dok ne zasadi bar deset stabala ove plemenite mediteranske biljke. S grancicom masline oko glave krenimo dalje...

Po tradiciji, maslina se ne sadi za sebe vec no za potomstvo, unuke i praunuke. Jer na prvi rod maslina se ceka desetak i vise godina. Mnoge stare masline nose i danas imena svojih sadilaca i onih koji su ih obradjivali, pa tako postoje Radunova, Djurova, Todorova, Ristova... Dugovjeke masline koje najbolji rod daju u stotoj godini tako i danas cuvaju imena svojih vlasnika... Na Crnogorskom primorju raste više od pola milona maslina, a najgusce su zasadjene na barskom podrucju.

 

 

ULCINJ

Web site: www.ulcinj.cg.yu

 

Ulcinj je najjuzniji grad na nasem primorju, zauzima povrsinu od 255 km2 i ima oko 25000 stanovnika. Njegova gradnja je pocela jos u doba grcke kolonizacije tako da se tu danas primjecuju ostaci anticke, vizantijske, srpske, mletacke, orijentalne i savremene arhitekture. Tu je i poznata Citadela izgradjena jos u doba Rimske  dominacije.

Ako zelite ljetovanje u kostimima Adama i Eve, prava adresa je Ulcinja. Najduze plaze sa sitnim pijeskom, posebno ona na uscu Bojane, pravo su mjesto za ponovni i pravi dodir tijela s Majkom Prirodom. Naravno i za strasni ljubavni zagrljaj, cak i u poznijim godinama. Na caroban nacin ulcinjsko podneblje vraca zivotnu energiju i zaturene emocije. "Tek ovdje shvatili smo da je zivot zaista lijep", tvrdi srdovjecan par Nijemaca koji tu godinama provodi sva cetiri godisnja doba. "Mi smo se vjencali za Adu", kazu preplanuli i cudesno podmladjeni za koju deceniju.

Ulcinj se pored mora prostire u obliku napetog luka. On je zapravo ostatak nekadasnjeg Kolhidijuma, ili Olcinijuma.Vec na prvi pogled otkriva svoju dugu i dramaticnu proslost od tri milenijuma i jedan je od nasjtarijih gradova uz Jadran. Danas su tu mnogi tragovi prekrasnih gradjevina podizanih u kamenu. Tek poneki dobro ocuvan ornament podsjeca na raskosno doba gotike i renesanse. Ipak, neke su gradjevine opstale, poput Balsica-kule, ili renesansne crkve-dzamije u kojoj je smjesten gradski muzej. I danas je dadominantan orijentalni stil. U ovu rizinicu kulture ulazi se na dvije kapije, jednu s mora, drugu s kopna.

Skoro unedogled, pruzaju se 12 km duga Velika plaza s pjeskom sitnim poput brašna. Nedalko od reke Bojane radoznalost turista podstice i Sasko jezero, bogato ribom, kao i ostaci drevnog grada Svaca. To je najatraktivniji i najveci "mrtvi grad" na Jadranu, tvrde upuceni. Ako ulcinjski pesak previse przi utocis treba pronaci u sarolikom naselju sojenica na obalama Bojane. Uz prastari nacin ribolova sklon dobrim specijalitetima naci ce tu bogomdano utociste...

 

 Ova stranica je djelimicno preuzeta sa site-a: www.visit-montenegro.cg.yu

 ©  2005 - 2021 www.montenegro-canada.com  All rights reserved