Header Graphic
CRNA GORA NA DLANU > Tekst na naslovnoj strani "Vijesti"


7 Apr 2007

 

 Izjava Ambasadora Crne Gore u SAD, g. Miodraga Vlahovica povodom teksta u Vijestima / 07. April 2007

 


 

 

 

Iako sam, nazalost, naviknut da u Vasem cijenjenom listu, u posljednje tri godine citam raznorazne pogresne i, cesto, maliciozne interpretacije i komentare onoga sto sam cinio i govorio kao ministar inostranih poslova Crne Gore (a na sto, potvrdicete i sami, sve do sada nisam reagovao), moram reci da sam bio zatecen onime sto je objavljeno u danasnjem broju, u tekstu koji se bavi odnosom crnogorskih zvanicnih institucija prema nasoj dijaspori. Bilo je za ocekivati da napravite bar elementarnu provjeru ili zatrazite komentar povodom nekih navoda.
 
Posto sam se vec cuo sa g. Zoranom V. Raicevicem (kome takodje saljem kopiju ovog pisma), ciju izjavu citirate, i sa njime, uz dogovor o buducoj saradnji, razjasnio o cemu se radi i sto se dogodilo prilikom moje posjete Kanadi u svojstvu ministra inostranih poslova Crne Gore, mislim da bi, zarad crnogorske javnosti, u koju, svakako, ukljucujem i ljude iz nase dijaspore, bilo korisno da objavite, na nacin koji ocijenite odgovarajucim, slijedece: netacno je da je ministar Vlahovic prilikom posjete Kanadi izbjegao ili zaboravio da se javi Crnogorcima koji tamo zive. Zasto bi to cinio samo prema nasim ljudima u Kanadi, ako je bio spreman da iskoristi svaku priliku da se susretne i razgovara sa ljudima svih nasih nacija i vjera - i u Sloveniji, i u Hrvatskoj, i u Austriji, i Njemackoj, pa i ovdje, u SAD - u Njujorku, na primjer? O nasoj spremnosti da tako cinimo i o brojnim susretima postoji dokumentacija i nemali broj svjedoka. Tokom konkretne posjete Otavi i Torontu, doslo je do zabune i greske koja se ne moze pripisati tadasnjem ministru i clanovima delegacije MIP CG. Sto se nastupa na Peter Munk Institutu za medjunarodne studije u Torontu tice, koji je organizovao profesor Robert Austin, g. Raicevic je, zapravo, citirao tadasnje navode iz srpskog lista "VESTI". Razlog takvim napisima, u doba nase borbe za nezavisnost, je jednostavan: trebalo je omalovaziti, marginalizovati i izvrci ruglu svaki nas spoljnopoliticki nastup. Tako se ministar Vlahovic, sem "sto su ga ismijavali srpski biznismeni", "susretao sa sekretaricama i pomocnicima zamjenika pomocnika" po bjelosvetskim diplomatskim i politickim adresama, putovao bez potrebe i povoda i cinio, toboze, razne moguce i nemoguce nepodobstine i neozbiljnosti. Sve se, na moju neizmjernu satisfakciju, zadovoljstvo i ponos, zavrsilo time sto smo, na svim relevantnim mjestima u medjunarodnoj zajednici dobili priznanje za ono sto smo cinili i sto sam, kao prvi ministar inostranih poslova nezavisne Crne Gore, potpisao, u ime Crne Gore (da pomenem samo to, s obzirom na temu Vasih tekstova), Sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa sa Republikom Srbijom. Bez imalo ismijavanja i omalovazavanja sa bilo cije strane, bio bih slobodan da primjetim.
 
Sto se centralne teme Vasih napisa tice: mislim da je izuzetno vazno da se govori o tom problemu. Odnos srpskih konzulata prema nasim ljudima u SAD, a, evo, cujemo, i u Kanadi, je takav da, ovdje u Vasingtonu, imamo po desetak poziva dnevno, sa opravdanim zalbama nasih ljudi, o cemu smo izvijestili MIP CG.
Mi cemo, zajedno sa nasim kolegama iz Generalnog konzulata CG u Njujorku, za koji je upravo prekjuce (cetvrtak, 5. april), stigla nota iz administracije SAD da nema smetnji da zapocne sa radom, pokusati da odgovorimo obavezi da se nadjemo na usluzi i da pomognemo nasim ljudima koji zive u SAD i Kanadi.
 
Miodrag Vlahovic
 
 
 

     

 07. April 2007.  I Z J A V A

 

AMBASADOR MIODRAG VLAHOVIC: CRNOGORCI IZ KANADE MOGU DA RACUNAJU NA MENE

 

 

Ambasador Crne Gore u SAD g. Miodrag Vlahovic je sinoc kontaktirao Crnogorsko Kulturno Društvo iz Toronta i izjavio da Crnogorci u Kanadi mogu da racunaju na pomoc i podršku Crnogorske Ambasade u Vašingtonu i njega licno.

Crnogorsko Kulturno Društvo je taj neposredni kontakt sa njegovom Ekselencijom, Ambasadorom Vlahovicem ocijenilo vrlo znacajnim i nada se da time zapocinje važna stanica u odnosima organizacija crnogorskih iseljenika prema diplomatskim i konzularnim predstavništvima Crne Gore.

 

Crnogorsko Kulturno Društvo

 

Toronto, Canada

 

 



 
07. April 2007.  

 

PODGORICKE VIJESTI OBJAVILE NA NASLOVNOJ STRANI MISLJENJE CRNOGORACA IZ TORONTA O ODNOSU DRZAVE PREMA DIJASPORI

 

 

Još nema ni godinu od obnove crnogorske državnosti, a zvanicna Podgorica je izgleda zaboravila na dijasporu. Barem tako tvrde predstavnici iseljenika.Oni se žale da Vlada i Ministarstvo inostranih poslova ne odgovaraju na njihove brojne elektronske poruke i pisma, na sajtovima nema kontakt telefona svih diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore ili je nemogue stupiti u direktan kontakt sa ambasadorima.


Takodje, srpske diplomate u nekim predstavništvima u najmanju ruku nijesu oduševljene kada treba da obave neki od konzularnih poslova za državljane Crne Gore iako bi, prema protokolu koji je zvanicna Podgorica potpisala sa Beogradom, to trebalo da urade uz makar poslovnu ljubaznost zbog novca koji dobijaju za tu vrstu usluga. To je samo dio problema koji muci crnogorske iseljenike koji ne kriju da su ocekivali više od mlade države za koju su 21. maja prošle godine preletjeli hiljade kilometra, ponekad samoorganizovano i o svom trošku.

Predsjednik crnogorskog društa iz Toronta Zoran V. Raicevic podsjeca da su svojevremeno iz medija saznali da šef crnogorske diplomatije prvi put dolazi u zvanicnu posjetu Kanadi. I pored toga što nije našao za shodno da se najavi, Crnogorci u Torontu pokušali su, kaže Raicevic, da prisustvuju predavanju Miodraga Vlahovica na kojem su ga "ismijali neki srpski biznismeni"."Za vrijeme održavanja referenduma nije bilo nikakve organizovane pomoci države da dodjemo u Crnu Goru, sami smo se organizovali i glasali. Poslije toga uputili smo nekoliko pisama Vladi i MIP-u, ali nam niko nije odgovorio", kaže Raicevic.


O odnosu administracije u Podgorici prema iseljenicima najbolje svjedoci primjer predsjednika Crnogorske etnicke zajednice Australije, u Sidneju Mihaila Mandica.U otvorenom pismu, Mandic je naveo da su uzaludno pokušavali da stupi u kontakt sa zvanicnicima u Podgorici i to sljedecim redom - po dva dva puta su slali e-mail MIP-u i Centru za dijasporu, a zatim mail i faks ministru inostranih poslova Milanu Rocenu. "Potom šaljemo dopise na adrese svih u vlasti koji imaju e-mail i opet ništa!.... Zaista teško razumljiv odnos", naveo je Mandic.


Raicevic kaže da ce u sljedecih nekoliko dana otputovati u SAD i da bi rado stupio u kontakt sa šefom misije Crne Gore pri UN u Njujorku Nebojšom Kaludjerovicem ili u Vašingtonu sa Vlahovicem, koji je na nerezidencijalnoj osnovi i ambasador Crne Gore u Kanadi, ali da ima problema da stupi sa njima u kontakt.

Predsjednik Crnogorskog nezavisnog kulturnog centra u Njujorku Sreten Djuretic kaže da bi mladoj crnogorskoj diplomatiji, ipak, trebalo dati malo vremena da organizuje informativnu djelatnost koja ce omoguciti da državljani Crne Gore lakše stupe u kontakt sa diplomatama do kojih je, kako kaže, "sada, ne znam iz kojih razloga, teško doci"."Emigracija je, nekoliko puta u istoriji, evo i sada na referendumu zaslužila da joj se to vrati na adekvatan nacin u smislu komunikacije sa državom", dodao je Djuretic.On nije mogao da procijeni koliko crnogorskih državljana živi u Njujorku. "To je teško reci. Niko se nije bavio popisom crnogorskih državljana, ne samo kada je rijec o Njujorku. Upravo bi prvi zadatak naše diplomatije trebalo da bude popis iseljenika", podvlaci Djuretic.

Raicevic tvrdi da u Kanadi živi sigurno oko pet hiljada državljana Crne Gore, od cega u Torontu preko hiljadu. Zbog toga bi, izmedju ostalog, smatra Raicevic, Crna Gora trebala da otvori diplomatsko predstavništvo u tom gradu. "Prema zvanicnim podacima sa popisa iz 2003. godine u Kanadi živi 1055 Crnogoraca, ali ovdje nijeste u obavezi da popunjavate obrazac za popis. Crna Gora ima interes da otvori ambasadu u Torontu, jer ne treba zaboraviti da je odavde Piter Mank. On želi da ljude iz Crne Gore približi Kanadi, sljedece sedmice ovdje drže predavanja Srdja Darmanovic, Milka Tadic...Osim toga, Toronto pruža strašne mogucnosti za mlade ljude iz Crne Gore da studiraju", rekao je Raicevic.


Dodatni razlog zbog kojeg Podgorica ima razloga da otvori predstavništvo u Kanadi, i gdje god joj finansijske mogucnosti to dozvoljavaju, kaže Djuretic, je i odnos srpske diplomatije. On navodi da je "jedan njegov prijatelj" pozvao ambasadu Srbije u Kanadi radi neke pravne pomoci, ali da ga je službenik "vrlo neljubazno" obavijestio da treba da zove "Vlahovica u Ameriku". Raicevic je svjestan da u crnogorskom budžetu nema dovoljno novca za otvaranje brojnih diplomatskih predstavništva, ali kaže da bi oni u Kanadi bili zadovolji da im Vlada šalje propagandne i ostale materijale vezane za Crnu Goru što bi omogucilo tješnju vezu sa maticom. "Naši su ovdje predlagali da se otvori neka vrsta centra koji bi povezao ljude, kao što to rade Hrvati, Slovenci, a država bi nam pomogla kroz razne vrste materijala", podvlaci Raicevic. I Mandic je u pismu naveo da "postoje druge forme zastupanja iz bogate diplomatske prakse, ako crnogorski budžet ne može da izdrži široku diplomatsko-konzularnu mrežu".


Medjutim, kaže Mandic, to u MIP-u "neko ne želi" i Crnogorci u Australji su opet "prepušteni velikosrpskoj emigraciji i njihovoj logistici". Zvanicnici MIP-a i Centra za iseljenike koje su "Vijesti" kontaktirale saopštili su da ce nakon praznika biti dostupni za razgovor o "kompleksnoj temi" odnosa države prema dijaspori.

 

 

 ©  2005 - 2021 www.montenegro-canada.com  All rights reserved