Header Graphic
PRILOZI, PISMA I DISKUSIJE - IX > Moraca uzela najveci danak - J. Stamatovic


28 Jan 2006




“Moraca - bistra i cista, plaha i planinska, gladna i snazna, zilava i vizljasta, okrutna i podmukla. Moraca - dubokog korita, velikih stijena i bijelih oblutaka... Moraca - majka i maceha. Moraca i kad nas kupa i hrani, kad nas ljuljuska i davi, nekog mora da odnese, kako legenda veli, da glad svoju utoli.”

Ovaj poznati zapis o Moraci i njenim kanjonima napisao je jos 1990. godine Svetozar Piletic, autor knjige "Saga o Podgorici". Poznati hronicar Podgorice je govoreci o legendi da Moraca "mora nekog odnijeti da utoli glad", vjerovatno imao na umu teske nesrece i pogibije koje su se dogadjale na njenim obalama.

Jer, na samo kilometar i po od surih biockih litica, na kojima se 23. januara ove godine dogodila najveca zeljeznicka nesreca na pruzi Beograd- Bar, koja je odnijela 45 zivota, sredinom avgusta 1998 - ali na drugoj obali - dogodila se velika autobuska nesreca u kojoj je zivote izgubilo 20 putnika iz Beograda. Tog vrelog ljetnjeg jutra beogradski autobus je najprije udario u stijenu, a onda se sunovratio u moracke ambise. Toga dana, Moraca je, pored dvadesetoro mrtvih, uzela jos jedan danak - sedamnaestoro ranjenih.

Tri decenije ranije, 27. septembra 1968. slicna prica. Takodje, prica o nesreci. Prilikom pada Viseceg mosta u Titogradu, zivote je izgubilo pet osoba, a preko dvadeset ih je bilo povrijedjeno. “Bilo je to najjezivije jutro u mom zivotu”, pricao je kasnije jedan od prezivjelih. “Tiho septembarsko jutro. Most pun zivota. Najvise mladih. Svi nekuda zure. Veseli gimnazijalci, po obicaju, prednjace. Odjednom, jezivi vapaji i mnogo ljudi u talasima nabujale Morace. Preko pedeset osoba se stropostalo u rijeku. Padali smo sa preko deset metara visine...” I ova tragedija je bila primjer solidarnosti i pozrtvovanja u kojoj su prednjacili momci iz ondasnje Jugoslovenske narodne armije.

Sest godina ranije - 27. maja 1962, Moraca uzima joj jedan krvavi danak. Na mostu Pjenavac, dok su pokusavali da "ukrote" njene obale, poginula su 22 radnika. I ta tragedija na skeli je bila - tuga do neba. Tuga u kojoj je saosjecala citava ondasnja Jugoslavija.
I uopste, mnoge nesrece u Crnoj Gori, a bilo ih je mnogo , vezane su nekako za moracke dubine i litice. Jedna od takvih je i tragedija na Maganiku 11. septembra 1973. godine, kad su prilikom pada JAT-ove "karavele" poginuli 36 putnika i pet clanova posade. “Babin zub sad djeluje jezivo”, javljali su reporteri tih dana. “Jedna strana mu se crni, a litice su poprskane ljudskom krvlju. Uzas. Sve je ovdje uzasno, izmedju neba i zemlje. I orlovi su pobjegli kada se planina zatresla od strahovite eksplozije. Sav se Maganik umotao u crnu zavjesu dima...” Inace, JAT-ov avion je toga dana saobracao na liniji Skoplje – Titograd, a njegova tragedija crnim slovima ostala zapisana u istoriji avionskih nesreca.

Crna Gora je, nazalost, bila popriste i drugih velikih nesreca. Treba se sjetiti velike tragedije na Pivskom jezeru u decembru 1980, u kojoj se prevrnuo splav pun turista i za sobom povukao sestoro ljudi. Svi oni su trenutak ranije iz Pluzina bezbrizno krenuli ka Milosevicima, ne sluteci da ce im to biti posljednje putovanje. U borbi sa talasima i plavim daljinama zivote je izgubilo i 37 mladih Roma sa Kosova (ima indicija da ih je bilo mnogo vise), koji su zeljeli da se docepaju suncanih obala Italije i boljeg zivota na Zapadu, kako su govorili. Bilo je to sredinom avgusta 1999. godine.

I tragedije novijeg datuma ostavile su duboke bore na licu Crne Gore. U avgustu 2001. godine nakon sudara slepera i kombija na vrelom asfaltu puta od Podgorice do Cetinja otislo je 12 zivota. Istovremeno, sestoro putnika je dopalo teskih rana. Nekoliko godina kasnije, u aprilu 2004, mutni Lim ,kod Gostuna, na samoj granici sa Srbijom , odnosi zivote dvanaestoro djece iz bugarskog grada Svistova. Srecom, i ova nesreca je, ako se tako moze reci, imala onu mnogo ljepsu - ljudsku stranu. Zahvaljujuci prije svega pozrtvovanju spasilaca iz Bijelog Polja, iz talasa Lima je izvuceno 38 putnika, mahom bugarskih djaka. Svi oni su u svoje domove odnijeli pricu o solidarnosti i humanosti, koja nema granica. Ta djeca su te jezive noci bila nasa djeca, pricali su bjelopoljski spasioci kasnije.



Ne kaze narod nimalo slucajno - sve nesrece su teske, ali najteze su one u kojima stradaju djeca, jer Bog uzima samo najljepse. To vazi i za nesrece koje su se do sada dogodile u Crnoj Gori. Kad se to kaze, misli se svakako i na nesrecu koja se desila u septembru 2001. kada se kod Svetog Stefana utopilo cetvoro djece iz Banjaluke. Sa njima je u smrt posla i njihova omiljena nastavnica. Njihova zla sudbina i "plava grobnica" kod Svetog Stefana i dan-danas prica i opominje - da bezbjednosti i na moru i na kopnu treba posvecivati mnogo vecu paznju. Jer, u svim ovim nesrecama, pokazalo se to kasnije i pored nadcovjecanskih napora spasilaca, ali i obicnih ljudi, ipak je zatajio - covjek.

Jedna od najtragicnijih zeljeznickih nesreca u Evropi

Udes kod Bioca najteza je nesreca koja se ikad dogodila na prugama u Crnoj Gori. Doduse, na jednom od najatraktivnijih sinskih puteva u Evropi, kako se obicno kaze za prugu Beograd – Bar, od njenog pustanja u saobracaj, odnosno od 1976. do danas je bilo nekoliko manjih nesreca. Najsvjezija sjecanja su na onu iz 1979. kad su zbog otkazivanja kocionog sistema poginula tri zeljeznicara, a svjeza su sjecanja i na nesrecu iz pretprosle godine kad je jedna lokomotiva iskliznula iz sina i stropostala se u provaliju. I tada je poginuo jedan od masinovodja...

Rijecju, racuna se da je poslije zemljotresa koji je u aprilu 1979. odnio 101 zivot ovo bila nesreca sa najvise zrtava i sa najkrvavijim dankom. Preciznije receno, sesta od svih zeljeznickih nesreca koje su se ikad dogadjale na prugama sirom Evrope. Od njih je, svakako, najteza bila ona iz 1989. kad je u blizini ruskog grada Ufe poginulo 400 ljudi. Sto se tice bivse Jugoslavije, najveca zeljeznicka nesreca u njoj se dogodila 1974. kada je, kako ovih dana pise zagrebacki "Vecernji list", na zagrebackoj glavnoj stanici iz sina iskocio brzi voz za Minhen, i uzrokovao smrt 153 osobe...

J. Stamatovic/Pobjeda

 ©  2005 - 2021 www.montenegro-canada.com  All rights reserved