Header Graphic
PRILOZI, PISMA I DISKUSIJE - VI > CRNOGORAC U PRATNJI AMERICKOG PREDSJEDNIKA


20 May 2008


   KO JE OVAJ ČOVJEK ?



  


...ne tako davno ( prošli vijek ) učeći pojedine zanate po proleterskim državama naučih jednu prostu lekciju:
 
Istorija može da bude ogroman zbornik životnih pouka... i može nam pomoći da ne upadamo u stare i iste zamke, a uz to naučiće nas da sve što ne pripada apsolutnim istinama valja se znati... ali ne reći.
 

Fakat je, Poštovani, da žitelji koji zaboravljaju svoju prošlost osuđeni su da je ponove, jer poznavanje dokazane istorije može nam svima pomoći da razumijemo minule vjekove ...minule civilizacije...planetarna i van planetarna otkrića, po mnoge planetarne velikane i mislijoce...da razumijemo vrijeme naše proslosti - budućnosti. Tačno da prošlost može biti poput ruže ( ružičnjaka), jer ona-on ima svoju ljepotu i svoje trnje, i u toj spoznaji možete da pronađete inspiraciju za novo stara otkrića,ali možete da se itekako ogrebete-ubodete.

Ponekad ..a evo vec 19 godina moga bitisanja na crnogorskoj zemlji -priupitam se (''demokracko pravo''), da to što pomnogi istoričari, političari, itd., koji daju svoja viđenja o istoriji i procesima države Crne Gore, pa i dalje, imaju svoja gledišta -svoja viđenja u ime vlasti i za vlast ...viđenja u ime tamo nekih drugih država; u ime mizerno profitne zobnice...(časnih izuzetaka ima).

Pošto ne pripadam ljudima (čeljadima) koji cčesto postavljaju pitanje poput - kako su se i zašto su se desile neke stvari ( čudno-a istinito), dozvolite mi, Poštovani, da Vam ovaj put  NE prezentujem istinu o ''Ćilibarskoj sobi'' ;...istinu o '' Protokolu Sionskih Mudraca'' ;...istinu o ''Izvjestaju iz Gvozdene planine" ;..istinu koje crnogorsko čeljade (dama), u gradu Cetinju dobi americku medalju 200 Years of Freedom godine 1990., od Delegacije Narodnog Republikanskog Instita za Međunarodno pravo.

Ipak, ovaj put postujući Vaše vrijeme i ''proleterske'' obaveze, dozvolite da  prezentujem kratku poznatu istinu o crnogorskom čeljadetu koji je ''branijo'' i cuvao demokratiju prijateljske Amerike početkom XX vijeka, čeljadetu koji je bijo jedan od mnogih Crnogoraca koji su pošli put bogate i velike Amerike...pošli sa lekcijom:


 
,,Ja idem u Ameriku da tražim rada i sreće''

 
 
Životni put crnogorskog čeljadeta Filipa Dj. Prlje - ratnika, nosioca velikog crnogorskog odlikovanja Danilovog krsta, koji je u Ameriku pošao sa 19 godina, ( 1905.), bijo je drugačiji, za razliku od mnogih crnogorskih čeljadi, na američkoj zemlji. U gradu Bjut Montani đe je odlučijo da bitiše i radijo sa nepunih 23 godine kao policajski narednik - šerif, i ovom stamenom Crnogorcu ukazana je i počast da bude u gardi američkog Predsjednika Teodora Ruzvelta.


Filip Dj. Prlja,crnogorskoameričko čeljade ubijen je godine 1921, i sa nepune 34 godine zaustavi se put časnog reprezenta crnogorske zemlje. Danas na groblju đe počiva u Bjut Montani na njegovom velelepnom monumentu isklesan je crnogorski grb dvadesetih godina prošlog vijeka...


Ovu istinu zabiljezi ,, Cetinjski vjesnik'' od 7.novembra 1909.godine:
,,Iz Montane nam ljavljaju:


Kad je tu skoro predsjednik  sjeverno-američkih Drzava putovao kroz Bjut Montanu, praćen je konjičkom gardom, koja je sastavljena od šesnajest gardista. Od njih 12 Amerikanaca, a cetiri Evropljana: Englez,Francuz, Irac i Crnogorac.Ovo je prvi Crnogorac koji je izabran u gardi predsjednika republike. On se zove Filip Dj.Prlja, rodom iz Crne Gore sa Ljubotinja.


 
Poštovani,

 ....ovih dana pomalo - polako počinje se spremati Inaguracija Prvog Predsjednika Nezavisne Države Crne Gore  Mr. Filipa Vujanovića, u gradu u kojem sada bitišem Cetinju, i dozvolite mojoj malenkosti da i taj veoma važni - bitni crnogorski događaj propratim na način-viđenje i da Prvom izabranom Predsjedniku u novoj državi sa zastavom na East Riveru poželim da osjeti ''nit'' crnogorske nacije, jer predpostavljam da sa dobrim crnogorskim ''timom'' lakše će se i mnogo brze ići ka zacrtanim ciljevima, jer da ne ostane i postane ona stara koja kazuje:

...Čitali smo svi koje posljedice ima gubitak pamćenja...dakle, ko izgubi identitet, izgubijo je sebe, a ako je izgubijo sebe, izgubili smo sve...

Na kraju ovo malo rečenog - zapisanog, Poštovani, ovaj put izabrah da Vam prezentujem iz svojih arhiva par artifakata koje pričaju istinu i vezu dvije države tj.,U.S.A  -  Montenegro i veze Crnogorskog i Američkog naroda-čeljadeta.

p.s. -Istorija je ponekad literatura, ponekad teorija'', zapisao je veliki britanski istoricar Tomas Mekoli.



                                  
  ZORAN B. ZEKOVIĆ, CETINJE MONTENEGRO



 

 


 

 

 ©  2005 - 2021 www.montenegro-canada.com  All rights reserved