Header Graphic
PRILOZI, PISMA I DISKUSIJE - VI > DAN KANADE - 1. JUL


2 Jul 2008


  SREĆAN TI ROĐENDAN, KANADO

TORONTO, 01. JUL 2008. GODINE



Iskoristili smo ovaj lijep dan, Poneđeljak, 01. Juli 2008. godine da dočaramo sliku jedne organizovane države koja pod svoje skute ima oko 32 miliona stanovnika.

Šćeli smo da pokažemo kako jedan narod voli svoje, i kako država voli narod. Kako narod slavi, kako se veseli i kako ne preza da na svakom mjestu ponosno kaže da je Kanađanin i da istakne kanadsku zastavu.

Imali smo sreću da više godina zaredom gledamo milione čeljadi kako idu prema plažama jezera širom Kanade i do početka noći se vesele, čekajući vatromet. Ove scene su nas pośetile na rajske prizore, đe ljudi razlicitijeh vjera, nacija, obilježja - zajedno ruku pod ruku - čine jednu zajednicu i razvijaju je.

Đe goj smo pošli, viđeli smo sreću, mir i napredak.
 

U Kanadi živi zvanično 2.370 crnogorskijeh čeljadi, a ima ih jos toliko koji nijesu popisani.  Mnogijem od njih Kanada je jedina kuća. Nekima je Kanada kuća, a Crna Gora zavičaj. 


                                                                  FAKTI O KANADI




 
 

  • Britanska vlada je u martu 1867. godine usvojila zakon o utemeljenju jedinstvene administrativne jedinice na britanskom području Sjeverne Amerike. Službeni naziv zakona je bio Britanski sjeveroamerički akt (British North America act), a nova administrativna jedinica je dobila naziv Dominion Kanada (The Dominion of Canada). Zakon je u Kanadi stupio na snagu 1. jula 1867. Dominion Kanada je predstavljala konfederalni savez četiri provincije: Nove Škotske (Nova Scotia), Novog Brunsvika (New Brunswick), Ontarija (Ontario) i Kvebeka (Quebec), a prvi premijer Kanade je bio Sir John A. Macdonald. Nakon tog vremena ova zemlja će se teritorijalno širiti, prolaziti kroz upravno-pravne i političke promjene, promijeniti svoj etnički, lingvistički, rasni i vjerski sastav, međutim datum 01.07.1867., ostaće upisan u istoriji kao dan utemeljenja države Kanade.

     
  • Kanada se prostire na 3,849,675 kvadratnih milja (9,976,140 kvadratnih km.) što je svrstava u drugu zemlju po površinu u svijetu. (Rusija je prva sa površinom od 17,075,200 kvadratnih km.). Okružena  je  Atlanskim Okeanom, Tihim Okeanom i Sjedinjenim Američkim Državama. Kanada ima više od 151,480 milja (243,791 km) morske obale. Najveći dio kanadskog stanovnistva živi duž južne granice.


     
  • Kanada ima oko dva miliona jezera. Najveća jezera su: Jezero Huron (od 59,600 kvadratnih km. jezera Huron, 36.000 kvadratnih km. se nalazi u Kanadi], Jezero Veliki Medvjed [31,328 kvadratnih km.], jezero Superior [od 82,100 kvadratnih km, 28.700 kvadratnih km se nalazi u Kanadi). Jezero Velikog Roba [koje je inace najdublje jezero sa dubinom od 614 m.), Jezero Vinipeg, Jezero Iri, Jezero Ontario. Dva miliona jezera zauzimaju oko 7.6% teritorije Kanade. 

     
  • Kanada ima deset provincija i tri teritorije. Svaka ponaosob ima posebno zakonodavstvo i upravljanje. Vlada u svakoj od njih je jednostavna po strukturi, administraciji i ovlašćenjima.

    Monarh reprezentuje svaku provinciju preko funkcije provincijskog guvernera kojeg imenuje generalni guverner na preporuku premijera Kanade. Na čelu provincijske vlade je premijer kojeg imenuje provincijski guverner, nakon što njegova partija pobijedi na izborima. Njegova uloga je jednostavna u odnosu na ulogu premijera Kanade. On kontrolise najviše zakonodavstvo u provinciji.

     


FAKTI O CRNOJ GORI U KANADI




 

  • Crnogorski iseljenici su prvi put počeli dolaziti u Kanadu 1890. godine. 

     
  • Krajem 19. i početkom 20 vijeka, Crnogorci u Kanadi su imali svog počasnog konzula. Sjedište počasnog konzulata je bilo na adresi 58. King St. East u Torontu, a počasni konzul je bio pukovnik, Noel G.L. Marshal. Konzulat je prestao da pruža usluge Crnogorcima nakon nestanke crnogorske države 1918. godine

     
  • Godine 1971. formira se Crnogorsko Kulturno Društvo u Torontu, koje je i najstarije društvo crnogorskih iseljenika u ovoj zemlji. Prije par godina osnovano je i Crnogorsko Društvo Britanske Kolumbije, sa sjedištem u Vankuveru. 

     
  • Na popisu iz 2001. godine, kao Crnogorci se izjasnilo 1.055 žitelja Kanade

     
  • Na popisu iz 2006. godine, kao Crnogorci se izjasnilo 2.370 žitelja Kanade

     
  • Godine 2007. Crnogorci u Kanadi su dobili prvi put svog Ambasadora, istina na nerezidencijalnoj osnovi. Ambasada Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama ima nadležnost i na teritoriji Kanade za pružanje usluga iseljenicima iz Crne Gore. 

     
  • Crnogorci u Kanadi nijesu nikad imali svoj Centar, Crkvu, Ambasadu ili Konzulat ( ako se izuzme počasni konzulat koji je bio u funkciji u Torontu do 1918. godine )

     
  • Crnogorci iz Kanade i članovi Crnogorskog Kulturnog Društva okupili su se na Petrovdan 12. Jula 2005. godine u Ambasadi Srbije i Crne Gore đe je prvi put zvanično u bivšoj Ambasadi SFRJ, i SR Jugoslavije obilježen Dan Državnosti Crne Gore 13. Jul. U tom periodu, Ambasador je bio Perko Vukotić, crnogorski kadar. VIŠE O TOME DOGAĐAJU >>>

     
  • Crnogorci iz Kanade se okupljaju svake godine na tradicionalnom Crnogorskom Pikniku, koji se održava povodom Dana Državnosti Crne Gore, 13. Jula. VIŠE O TOM DOGAĐAJU >>>

     
  • Prvi Mitropolit obnovljene Crnogorske Pravoslavne Crkve bio je Antonije Abramović, koji je dugo godina živio i službovao u Kanadi, a jedan je od osnivača Crnogorskog Kulturnog Društva iz Toronta. VIŠE O TOME >>>


     

 

 


 

 

 ©  2005 - 2021 www.montenegro-canada.com  All rights reserved