Header Graphic
PRILOZI, PISMA I DISKUSIJE - III > KAKO DALJE - CPC?


19 Oct 2012

 

 
                             BITKU DOBIJA ONAJ KOJI JE ODLUČIO DA JE DOBIJE?     
                                       tema web portala montenegro-canada 

  

Web site otvara temu o Crnogorskoj Pravoslavnoj Crkvi, u svijetlu najnovijih izjava crnogorskih političara i crkvenih vjerodostojnika. Da li će sudbinu Crkve odrediti Božja ili Svjetovna Volja.





Oktobra mjeseca 2012. godine, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je u cjelosti predstavku Srpske pravoslavne crkve i Vlade Srbije o „povraćaju oduzete crkvene imovine“, odnosno imovine za 11 crkava i manastira, prenijeli su crnogorski mediji. - Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u cjelosti je prihvatio pravnu argumentaciju kojusam kao pravni zastupnik Vlade Crne Gore izložio povodom ovoga spora. Evropski sud je proglasio neprihvatljivom i odbacio predstavku Eparhije budimljansko-nikšićke Mitropolije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kojoj se pridružila i Vlada Republike Srbije – rekao je za  portal Analitika zastupnik Vlade Crne Gore pred sudom u Strazburu, Zoran Pažin. Ovim činom, barem simbolično, jedan evropski sud nije podržao Srpsku Pravoslavnu Crkvu u njenom zahtjevu da se i "evropskim pečatom" ovjeri ono što je na većini crnogorske teritorije faktičko stanje.

Ovaj web portal je pokrenuo ovu temu još u Jula 2012. godine i ovaj put je samo ponavljamo.

Nekadašnji Premijer Crne Gore, Milo Đukanović prekinuo je svojevremeno  "vječno ćutanje" o Crkvi u Crnoj Gori  i u intervju RTV Crne Gore , Maja 2011. godine rekao sljedeće: "Ako želimo pravoslavnu crkvu u harmoničnim odnosima s državom i crnogorskim državnim organima, logičan je cilj samostalnost crkve... Uz nesporan državni i nacionalni identitet , treba raditi na snaženju kulturnog identiteta da ne bismo zebli nad nezavisnošću"

Time je ovaj "svjetovni lider" Crne Gore prvi put se drznuo i onako "britko" iznio svoje mišljenje o jednom dosta osjetljivom pitanju u Crnoj Gori, iako njegova Partija, i veliki dio birača ipak javno i potajno podržava Mitropoliju Crnogorsku Primorsku i duhovnog vođu Amfilohija.

Nakon toga, Mitropolit CPC, Mihailo kazao je sljedeće, a prenijele crnogorske "Vijesti": “Mi radimo sve što je u našoj moći povodom obnove Crnogorske pravoslavne crkve, nadmašujući često one koji imaju na raspolaganju i materijalnu i logističku podršku centara sa kojima je više od decenije problem imala ukupna međunarodna zajednica. Mi tu infrastrukturu nemamo, ali imamo nešto što se ne može pobijediti, a to je beskrajna ljubav prema domovini i istrajnost da je njegujemo i čuvamo. Na potezu je država. Istorija i buduće generacije im neće oprostiti nerazumni odnos prema vlastitom biću”, kazao je Mihailo na skupu u Danilovgradu povodom 90 godina od ukidanja CPC.

                 

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije u izjavi za crnogorski list "Vijesti" dozvolio je mogućnost da Mitropolija crnogorsko-primorska ponovo postane autokefalna.

Odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li je moguće da se pokrene takvo pitanje, Amfilohije je kazao „sve je moguće, zašto nije moguće“. On je podsjetio da je “ u novije vrijeme pokrenuto pitanje albanske pravoslavne crkve, koja je postala autokefalna prvi put u istoriji 1937. godine”, da su češka i slovačka crkva tek nedavno potvrđene kao autokefalne, a poljska poslije Drugog svjetskog rata, te da se govori o toj mogućnosti za makedonsku pravoslavnu crkvu.

“Što se tiče Mitropolije to je isto pitanje. Mnogi gube iz vide da je današnja Mitropolija crnogorsko-primorska mnogo šira nego što je bila. Mi se nalazimo na prostoru Bokokotorske eparhije koja nije pripadala Mitropoliji. Što ćemo sa njom? Što ćemo sa Pivskom eparhijom, Zahumsko-raškom , Budimljansko–nikšićkom...? To pitanje je mnogo složenije danas, nego što je bilo početkom 20. vijeka. Ali, sve može da bude uz pomoć božju rijšeno, ali saglasno potrebama crkve, vjekovnom predanju crkve i ustrojstvu”, naglasio je Amfilohije.



Početkom Juna 2010. godine, tadašnji Premijer  Milo Đukanović kazao da će Crnogorska pravoslavna crkva ponovo postati autokefalna. Amfilohije je zamjerio Đukanoviću što se miješa u crkvena pitanja pa je u prvom navratu kazao da Mitropolija može da vrati autokefalnost, ali bi prethodno trebalo da Crna Gora postane kraljevina.

Odgovarajući na pitanje kako komentariše izjavu premijera, mitropolit nije isključio mogućnost da Mitropolija, ukoliko dobije saglasnost pravoslavnih crkava, pokrene i to pitanje.

                        

“Crna Gora je bila kraljevina, pa danas koliko znam nema kralja, ima predsjednika. Mitropolija crnogorska je bila državna religija u vrijeme Kraljevine. Da li bi to prihvatio naš uvaženi premijer da sada ja ponovo tražim kao što je bilo za vrijeme kralja Nikole. Dakle, kad obnovimo kraljevinu, da Mitropolija bude državna religija. Onda možemo da razgovaramo o autokefaliji, koja je, ruku na srce, toliko premijer ima pravo, početkom 20. vijeka slovila kao autokefalna, milošću i voljom kralja Nikole I Petrovića. Nikada ona ni od koga nije tražila autokefalnost kao što to biva u pravoslavnoj crkvi kroz vjekove”, kazao je Amfilohije.



On je dodao da se nada da će država Crna Gora poštovati odvojenost crkve od države.“Kao što se crkva ne miješa u ustrojstvo države i ne priziva da vratimo kraljevinu, nego poštujemo predsjednika, onda očekujemo i od premijera i od svih da i oni poštuju ustrojstvo crkve kako je bilo kroz vjekove i onako kako odgovara samoj crkvi. Jer to je na kraju krajeva pitanje crkveno, niti premijera, niti bilo koje države u svijetu, kao što nikada nije bilo kroz istoriju. Ako bi i bilo govora o nekoj autokefaliji, onda je to ova Mitropolija koja bez prekida postoji 800 godina, ona je ta koja bi trebalo da takva pitanja pokrene u saglasnosti sa svim ostalim pravoslavnim crkvama, kako je to bilo u prošlosti, a siguran sam biće i danas i u budućnosti”, istakao je Amfilohije.

    


Predśednik Udruženja Crnogoraca Australije Mihailo Mandić predao je Predśedniku Krivokapiću “Inicijativu Crnogorske dijaspore za donošenje Deklaracije o poništenju odluka tzv Podgoričke Skupštine”, koja je proizvod konsultacija i saradnje crnogorskih udruženja širom svijeta. Inicijativa je zvanično predata Maja 2011. godine. Inicijativa je imala punu podršku Crnogorske asocijacije iz Evrope, Kanade, USA, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Kosova, Slovenije, što joj daje posebnu političku težinu i značaj .

  PODGORIČKA SKUPŠTINA I FAKTI SARADNIKA NAŠEG WEB SITE-A ► 


Prije toga, Inicijativa za poništavanje odluka Podgoričke skupštine, podržana sa šest hiljada potpisa, podnijeta je crnogorskoj Skupštini još u Maju 2007. godine. Zavšila je u nečijoj fioci, zaklonjena i zaboravljena.

Nakon više od šest godina od referenduma, Juna 2012. godinine Crnogrorska pravoslavna crkva uputila je  pismo odlazećem ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Leopoldu Maureru u kome od njega traži da predloži Evropskoj komisiji da podstakne vlast u Crnoj Gori da riješi pitanje CPC i poštovano pravo ispovijedanja vjere u njenim crkvama.

U pismu koje je potpisao vladika Mihailo, navodi se da je „Beogradska patrijaršija posredstvom službenika Uprave za nekretnine od 1996. do 2006. godine nezakonito upisala u vlasništvo 12 kvadratnih kilometara livada, šuma i pašnjaka, izvjestan broj crkava od ukupno 571 i nekolika manastira od ukupno šesdeset. Ukupna vrijednost crkvenog zemljišta, samo u posjedu primorskih manastira i crkava, koje je nedavno ispisano sa države i plemena Paštovića i upisano na Srpsku crkvu cijeni se na oko miljardu eura“
 

                  

U pismu Leopoldu Maureru se navodi da SPC potražuje još i 12 kvadratnih kilometara zemljišta oduzetog poslije Drugog svjetskog rata crkvama i manastirima polažući pravo na nju, iako su sve crkve i manastiri uvijek bili u vlasništvu sela, bratstava, plemena i države. Inače, u povijesti, nikad nijedna crkva, bilo Crnogorska bilo Srpska, nije bila njen vlasnik o čemu svjdoči katastar nepokretnosti. Ovakve prilike u pitanju vlasništva nad sakralnom baštinom posljedica su naše osobene plemenske tradicije i pravnih ustanova proisteklih iz nje i ne oslanjaju se na evropsku pravnu praksu u pitanjima vlasništva nad crkvenom imovinom.

Crnogorska pravoslavna crkva ističe kako se njeni vjernici decenijama suočavaju sa diskriminacijom po vjerskoj osnovi i ugrožavanjem prava na ispovijedanje vjere.“ Djelovi državne administracije, združeni s klirom Beogradske patrijaršije, sredstvima državne i paradržavne sile ometaju nam i pravo službe i pravo ispovijednja vjere u našim crkvenim objektima. Sve naše apelacije i molbe, godinama upućivane na najviše državne adrese, da posreduju u rješavanju i ovog i cjelokupnog crnogorskog crkvenog pitanja bile su uzaludne“, navodi u pismu CPC.

  

Ona podsjeća odlazećeg ambasadora EU, „da Skupština Crne Gore ćuti o inicijativi podnijetoj još 2007 godine, osnaženoj sa 6000 potpisa, o poništenju akta jugoslovenskog kralja Aleksandara Karađorđevića od 17. jula 1920. godine o ujedinjenju crkava kojim je anektirana Crnogorska Srpskoj crkvi“.

- Odbija i da zakonskim aktom riješi pravni status uzrpirane pokretne i nepokretne crkvne baštine u korist sopstvene države koja je i bila njen donedavni vlasnik Uprava za nekretnine, skoro dvije decenije, toleriše nezakonite upise crkvene imovine na Beogradsku patrijaršiju koja je inače, donedavno, sva bila u državnom vlasništvu. Upravni sud se koristi svim pravnim instrumentima da ospori, onemogući i diskriminiše sopstvenu državu u pitanju vlasništva nad sakralnom baštinom. Policija odbija da naše svještenstvo uvede i zaštiti dok služi, čak, i u crkvama koje nijesu upisane na Srpsku crkvu, navodi se u pismu.

   

Vladika Mihailo ističe da državni tužilac ne pokreće postupak pritiv lica koja zloupotrebljavaju crkvenu imovinu bilo upisom na sebe bilo njenom prodajom, a da zaštitnik državne imovine odbija da je zaštiti u korist države.

- Dok Zavod za zaštitu spomenika kulture dozvoljava da se naša sakralna kulturna baština, koja je naša povjesna memorija, arhitektonski reinterpretira na način koji poništava sve posebnosti koje svjedoče nas i naše postojanje. Ali zato političari svakodnevno aklamiraju ime Crnogorske crkve i verbalno arbitriraju u crkvenim sporovima da bi se u javnosti predstavili kao Crnogorci u cilju sticanja glasova na izborima“, ističe u pismu Maureru.

Vladika navodi da „suočeni s činjenicom da djelovi državne administracije – očito, korumpirni sredstvima koja Beogradska patrijaršija stiče koristeći se njihovim svetinjama i prodajom crkvenih nepokretnosti, uglavnom, na primorju - pokazuje prezir prema svim njihovim građanskim pravima u pitanju vjeroispovijedanja“.

On ističe da je CPC nemoćna da sama, bez posredovanja državne administracije, riješi svoj problem, kao i da su „svjesni da političke partije ne pokazuju volju i interes da se pitanje CPC pravedno riješi i njenim vjerujućim obezbijede ista prava kao i drugim građanima Crne Gore".

- Molimo Vas da o ovome obavijestite Evropsku Komisiju i predložite joj da podstakne vlast u Crnoj Gori da, shodno svojim ustavnim obavezama, kao i obavezi da ispravi vlastite propuste u ovoj stvari, posreduje da bi se ovo pitanje pravedno riješilo i naše građansko pravo ispovijedanja vjere u našim crkvama poštovalo, zaključio je vladika Mihailo.

NASTAVLJA SE...
 

 ©  2005 - 2021 www.montenegro-canada.com  All rights reserved