DEVASTACIJA CRNOGORSKE KULTURNE BAŠTINE

slike mnogih crnogorskih rurarnih područja ( selo Stubica )  URiječ devastacija dolazi od latinske riječi i  znači: puštošenje, opustošivanje, uništavanje, razaranje. Mnogi su primjeri uništavanja,namjernog ili neznavenog djelovanja prema kulturnim dobrima  na prostorima Crne Gore  

Riječ devastacija je nastala od latinske riječi devastatio i  znači: puštošenje, opustošivanje, uništavanje, razaranje. Mnogi su primjeri uništavanja, namjernog ili neznavenog djelovanja prema kulturnim dobrima  na prostorima Crne Gore 

Istoričar umjestnosti, g. Aleksandrar Čilikov je u jednom emisiji skorijeg datuma govorio o uništavanju kulturne baštine. Tema je bila devastacija vjerskih objakata u Crnoj Gori. U tom intervju-u g. Ćilikov je progovorio i o drugim arhitektonskim pustošenjima i rekao: "Ne radi se samo o Crkvi. Niko se ne okreće na predivno narodno graditeljstvo crnogorskih sela, kakva su crmnička sela, sa predivnim voltovima... Svako danas gradi kako hoće... Za nas ta sela nijesu spomenici kulture. Postoje kod nas i druge stvari u sistemu kulturnih dobara koje mi ne primjećujemo... " 

 
 slika Tvrđave Žabljaka Crnojevića na Skadarskom Jezeru iz 2015. o  

Prema definiciji datoj u članu 2  Zakona Crne Gore o zaštiti kulturnih dobara  "kulturno dobro je svaka nepokretna i pokretna stvar ili njen dio koja je stvorena ljudskim radom i stvaralaštvom ili uzajamnim djelovanjem čovjeka i prirode ili nematerijalno dobro kao pojavni oblik ljudskog stvaralaštva, koja ima kulturnu vrijednost."

Ovom prilikom prikazaćemo par primjera koji govore o namjernoj ili nenamjernoj devastaciji kulturnih dobara ili objekata, đe zakon nije ispoštovan. Takođe, ne primjenjuje se ni praksa vraćanja objekata u pređašnje stanje, tamo đe je to moguće uraditi.

PRIMJER 1.

 

Zgrada Hotela Njujork, izgrađena na Cetinju 1930. godine

Ista zgrada, danas sjedište Pošte Crne Gore, 2016. Primjetno je da su urađene velike izmjene na fasadi zgrade. Uništeni su stubovi sa vazama, kao i reljefi iznad prozora. Takođe, uklonjene su kamene prugaste ploče, na prvom spratu. Ukljonjen je i dimnjak.

ZAKLJUČAK: I pored izmena na objektu - objekat bi se mogao vratiti u pređašnje stanje.

PRIMJER 2. 

Bunar koji se nalazio na Trgu Kralja Nikole na Cetinju ili u Širokoj Ulici, kako se nekad zvala.  Slika je iz 1913. godine.

 

Slika bunara iz 2015. godine. Prikokom restauracije i popločavanja Trga Kralja Nikole na Cetinju, umjetnik Dimitrije Popović je uradio i "repliku" bunara koji je ranije postojao na Trgu. Posjetilac je trebao da, naginjanjem nad bunarom, u odsjaju vode, na samom dnu, vidi i sliku Crnogorke. Iako je namjera umjetnika Popovića bila dobra, krajni rezultat je - devastacija Trga i "kopije" bunara. Zamišljen kao "umjetnički" odraz Crnogorke u vodi, sa zmijom koja prilazi vodi, bunar je, nakon nekoliko neđelja od otvaranja, dobio nadimak - "pokvareni" i postao cetinjski vic. Umjesto da presuši ili da se uruši, cetinjski se jednostavno pokvario. Primijetan je i loš rad na postolju, kao što se vidi na ovoj fotografiji. Također, bunar je zaključan gvozdenim poklopcem.

Zaključak: Ovaj rad bunara na cetinjskom Trgu je totalno odudarao od zamisli - obnove orginalnog bunara.... Istina, na svega 200 metara, nalazi se "zaboravljen", više stotina godina star, drugi bunar, koji je mogao biti dio ove umjetničke instalacije na Trgu (slika ispod).

PRIMJER 3. 

Slika Osnovne Škole Vrela, u selu Rošca 2006. Jedna od najpoznatijih škola u Bjelopavlićima. Slika je na Dan Referenduma 21. Maj 2006. Okrečena, istina bez đaka, ali objekat đe se, kao i godinama unazad,  dešavao važni događaj tog kraja. Za ilustraciju, od ukupnog broja birača, na ovom biračkom mjestu za Crnu Goru kao nezavisnu državu je glasalo 74% birača.

Slika iz 2015. godine. Škola je zapuštena, krov je polu-urušen, unutrašnost uništena. To je samo jedan primjer kako naše stare knjige, zapisi, školske računaljke odnosi vihor vjetra, tu pored nas... Odlaze i tragovi našeg postojanja....

ZAKLJUČAK: Objekat se može vratiti u pređašnje stranje i postati mjesni dom ili objekat od kulturnog značaja za Bjelopavliće.

 PRIMJER 4.  

 

Trenutak rušenja kultnog Hotela Grand na Cetinju 10. 12. 1979. Slika je iz prostorija Ogranka Matice Crnogroske na Cetinju. Nažalost, nijesam niđe naišao barem na maketu hotela, ako već nije moguće napraviti njegovu kopiju. Na mjestu srušenog hotela nikad nije izgrađen neki drugi objekat.

Obilazeći Porto Montenegro u Tivtu, naiđoh na oginalnu bistu zaboravljenog Savu Kovačevića, koji umjesto u nekom podrumu zauze "počasno mjesto" u Muzeju poznate marine. Jer - to je ipak istorija. Simbol jednog vremena, a simbolika je veoma značajna u životu jedne zajednice.

ZAKLJUČAK: Zakon je jasan, ali na osnovu primjera u Crnoj Gori njegova primjena jeste nejasna. Zakon kaže: Obaveze vlasnika i imaoca kulturnog dobra su propisane isključivo radi ostvarivanja zaštite kulturnog dobra, a odnose se na: prijavljivanje, posjedovanje i svaku promjenu na kulturnom dobru, održavanje, čuvanje i sprovođenje mjera zaštite, dopuštanje istraživanja, ustupanje kulturnog dobra radi javne prezentacije, omogućavanje pristupa kulturnom dobru, obavještavanja o statusu i režimu zaštite, čuvanje oznake kulturnog dobra i vraćanje uloženih sredstava u slučaju otuđenja kulturnog dobra.

Režim zaštite kulturnih dobara obuhvata slučajeve zasnivanja državne svojine na kulturnim dobrima, zabrane u pogledu svih štetnih radnji prema kulturnim dobrima, otuđivanja kulturnih dobara koja su u državnoj svojini, iznošenja kulturnih dobara u inostranstvo, neovlašćenog izvođenja radova i korišćenja za borbene ciljeve, kao i ograničenja prava svojine kroz uspsotavljanje starateljstva, oduzimanje kulurnog dobra, eksproprijaciju i ograničenje korišćenja. Posebno treba imati u vidu da su Nacrtom zakona uređena pitanja iznošenja i unošenja kulturnih dobara.

PRIMJER 5. - KAO TO RADE DRUGI    KAKO

 

Slika iz 2008. godine, kada je jedan graditelj, milioner, odlučio da izgradi neboder u centru Toronta, tik uz poznatu kuću James-a Kupera iz 1881. godine. Pošto je kuća kulturno dobro grada, graditelj je dobio dozvolu za gradnju, ali pod uslovom da istu premjesti par metara, obnovi i opet vrati građanima u istoj, pređašnjoj ljepoti.

Kuća teška 800 tona je pomjerena tako što su njeni temelji postavljeni na ogromne šine. Nakon toga, hidrauličnim mašinama ona je pomjerena na željenu lokaciji. 
 
 

 Slika iste kuće nakon pomjeranja i izgrade nebodera.

Nakon kratkog uvida u primjere uništavanja dobara Crne Gore, moramo posebno istaći devastaciju ili totalnu zapuštenost, prije svega, naselja, sela i onih mjesta na čijim temeljima je Crna Gora i nastala. Rurarno područje.

Jedan putopisac, vječiti avanturista iz Kanade mi je rekao: Da bi upoznao dušu jednog naroda, državu, folklor, istoriju, Ti moraš da odeš u sela, male gradove te države, da bi imao pravu sliku. Treba da odeš tamo đe je sve počelo, nekad davno. A to su sela, mala, stara naselja...

Zato i jeste tačna ona konstatacija istoričara g. Čilikova: Pozabavimo se mi više devastacijom naših sela....

Tu je nakad davno -  sve počelo. Crna Gora.

 
                                                       slika iz Rijeke Crnojevića - šetalište 2015.

napisao: Zoran V. Raičević, Toronto, Kanada
 
NASTAVLJA SE

 PRIMJER 6. - PRILOG VESNE KADOVIĆ IZ TORONTA  

 

Poznata zgrada iz Centra Nikšića. Preko puta Hotela "Onogošt". Napravljena 1949. godine. U njoj su bile smještene Narodna Osnovna Škola i Učiteljska Škola. Kasnije su se u tu zgradu uselili: Vježbanioca Učiteljske Škole, Radnička Gimnazija, Pedagoška Akademija i OŠ. "Olga Golović" . Gimanzija "Stojan Cerović" je tu bila sve do 1979. godine kada je srušena zbog izgradnje Doma Revolucije.

 

Slika Doma Revolucije iz 2016. godine. Impozantnih 22.000 kvadratih metara. Od početka radova 1980. do danas, u napuštenoj građevini je poginulo 16 osoba, a više od 20 ranjeno. Svi projekti o završetku radova, o rušenju ili djelimičnoj revitalizaciji ovog projekta su propali. Radovi na njemu su obustavljeni 1989. godine. Do sada je koštao 50 miliona eura. ura.